Iako zvanični podaci pokazuju kako inflacija u Bosni i Hercegovini polako pada, prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku BiH, cijene hrane i dalje rastu
Tako su se, prema ovim podacima koji su objavljeni u četvrtak, u decembru prošle godine u odnosu na mjesec ranije, cijene hrane i bezalkoholnih pića i dalje povećavale, u ovom slučaju za 0,2 odsto.
Ipak, poredeći decembar prošle godine sa decembrom 2022. godine nivo cijena je viši za 2,2 odsto, a hrane i bezalkoholnih pića za 3,4 odsto.
“Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile pad nivoa za 0,2%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima hrana i bezalkoholna pića za 0,2%, zdravstvo za 0,2%, restorani i hoteli za 0,3% te ostala dobra i usluge za 0,3%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen pad cijena u odjeljcima odjeća i obuća za 1,5%, te prevoz za 2,2%”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.
Dodali su da je nivo cijena u decembru 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za 2,2%.
“Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 3,4%, alkoholna pića i duvan za 4,8%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 5,2%, zdravstvo za 3,4%, komunikacije za 2,3%, rekreacija i kultura za 4,6%, obrazovanje za 2,1%, restorani i hoteli za 7,0% te ostala dobra i usluge za 8,4%. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeća i obuća za 6,2%, stanovanje i režijski izdaci za 0,3% i prevoz za 3,6%”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.
Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne iz Travnika, rekao je za “Nezavisne novine” da dvije trećine kućnih budžeta kod većine građana upravo odlaze na hranu.
“Kod velikog broja građana, posebno onih sa nižim primanjima, ogroman procenat budžeta odlazi na hranu i upravo iz tog razloga hrana i sve što ide uz hranu, odnosno promjene njihovih cijena su najbitnije za potrošače. Mislim da bi cijene trebale ići niže, posebno mesa, mlijeka, ulja, brašna i ostalih namirnica bez kojih ljudi ne mogu živjeti. Bez obzira na ove statističke podatke, građani ne osjete olakšanje”, naglasio je Arnautović.
Istakao je da je definitivno da je potrošačima najbitnije da hrana pojeftini.
“Sve ostalo je sporedno, a očigledno da je hrana na trećem ili četvrtom mjestu kada su u pitanju rast ili pad cijena. Bojim se da stanje nije sjajno, a kako će biti dolaskom proljeća, to tek treba da vidimo”, kazao je Arnautović.
Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ističe da se podizanje minimalne zarade u Republici Srpskoj već odrazilo na cijene proizvoda, posebno hrane.
“Kroz ovakvu odluku mi imamo sigurno povećanje cijena, bilo kojih proizvoda. Ako ostane ovako, sigurno neće doći do smanjenja cijena hrane. Problem je u tome što država mora nešto da uradi, a ona jedino može da to uradi smanjenjem određenih stopa poreza ili doprinosa. Ne može se tražiti smanjenje cijena proizvoda, a povećavati lične dohotke. Sve ovo će se preliti na potrošače, jer povećanje minimalne cijene rada povećava i doprinose koji privrednici moraju da uplate. Na osnovu onoga što vidimo u prodavnicama, svaki dan se povećavaju cijene. Potrošačima je najbitnije da cijene hrane budu niže”, zaključio je Vasilić