21.05.2024.
HomeNovostiEU pokrenula rat protiv dezinformacija

EU pokrenula rat protiv dezinformacija

Više od 120 aktivista i novinara iz više od 50 zemalja svijeta okupilo se prošle sedmice u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, na dvodnevnom seminaru i treningu o borbi protiv dezinformacija i misinformacija, koji je organizovala EU.

Sa zapadnog Balkana prisustvovali su novinari i aktivisti iz BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, a bilo je i učesnika iz ostatka Evrope, Afrike, Južne Amerike i Azije.

Napomene radi, EU je nedavno usvojila niz uredbi i zakonskih odredbi koje imaju za cilj da spriječe širenje dezinformacija i misinformacija, posebno na internetu, zbog čega su predviđene i rigorozne kazne za platforme koje dozvoljavaju ili podstiču njihovo plasiranje na evropskom prostoru. Kako je naglašeno, EU želi da se u ovu borbu uključe i drugi demokratski akteri van evropskog kontinenta, te da su ovakvi seminari i treninzi jedan od ciljeva da se to ostvari.

Od Majo Koliše, direktorica Odjeljenja za strateške komunikacije Evropske službe za spoljne poslove EU, rekla je da je cilj okupljanja osnažiti demokratiju, koje, kako je istakla, nema bez plasiranja tačnih i provjerenih informacija u javnost. Ona je naglasila da postoje dva izazova s kojima se demokratije suočavaju, jedan je izobilje informacija, zbog čega je teško razdvojiti važne i relevantne informacije od onih manje bitnih, a drugi, prema njoj, opasniji izazov su dezinformacije.

“Postoji toliko mnogo aktera koji žele da manipulišu informacijama. Izazov s kojom se mi suočavamo je da zaštitimo slobodu izražavanja, a da istovremeno spriječimo širenje dezinformacija koje imaju za cilj da manipulišu. To je borba koju mi vodimo i zato pokušavamo da stvorimo zajednicu aktivista i novinara koji mogu doprinijeti pozitivnom ishodu borbe za istinu”, rekla je ona.

Kao glavnog promotora dezinformacija identifikovala je Rusiju, koja je, kako je istakla, na primjeru Ukrajine demonstrirala kako se zloupotrebljavaju dezinformacije i misinformacije.

“Rusija je prije mnogo godina stvorila sistem manipulisanja informacijama koje su sada postale moćan instrument rata koji se vodi na globalnom nivou”, rekla je ona.

Novinari i aktivisti iz BiH su sagovornike upoznali s političkom situacijom u BiH i regionu, kao i namjerama lokalnih vlasti da kroz represivne zakone ukinu ili ograniče slobodu izražavanja, medijske slobode i aktivizam.

Osim o dezinformacijama i misinformacijama koje su vezane za rat u Ukrajini, riječi je bilo i o potrebi jačanja povjerenja javnosti u profesionalne medije, suzbijanju teorija zavjere, poput onih koje su bile plasirane u vrijeme pandemije kovida. Održano je nekoliko treninga o tome kako mediji i aktivisti mogu pomoći građanima da nauče razlikovati tačne informacije od manipulacija.

Katarina Sinadinovska, autorka TV projekta “Agenda 35” Televizije Makedonije i saosnivačica nevladine organizacije “Balkan Centar For Constructive Policy Solutions” iz Skoplja, za “Nezavisne novine” kaže da je važnije da novinari provjere informacije prije nego što ih objave, nego da obučeni faktčekeri ispravljaju ono što je objavljeno. Prema njenim riječima, u Sjevernoj Makedoniji prvi član Etičkog kodeksa zahtijeva da se unutar redakcija obavi provjera svih informacija prije nego što se one objave.

“Online mediji zbog konstantnog takmičenja za klikovima, pa čak i najkredibilniji i najbolji mediji, dođu u iskušenje da zaborave ovo pravilo. Zato smatram da čak i u današnjem svijetu brzog objavljivanja informacija mora da se poštuju pravila vezana za etičke standarde”, smatra ona.

Prema njenim riječima, ovo okupljanje u Kišinjevu pokazuje da su izazovi s kojima se novinari suočavaju slični u svim dijelovima svijeta.

“I dalje smatram da je najbolji način za borbu protiv dezinformacija objavljivanje tačnih informacija. Mora da postoji kvalitetno novinarstvo i kvalitetni medijski proizvodi i zato bi organizatori ovakvih konferencija, osim problema o kojima smo razgovarali, trebalo da se fokusiraju i na pomaganje medijima da prežive ne samo pritiske različitih centara moći, nego i nelojalne konkurencije koja širi propagandu”, smatra ona.

Nataša Ivanovski, urednica spoljne politike u “Blicu” iz Beograda, kaže za “Nezavisne novine” da je najveća odgovornost na novinarima da prepoznaju šta su kvalitetne informacije.

“Zbog toga je važno da se informišemo, više od drugih profesija, i učimo kako bismo izbegli zamke dezinformacija. Svedoci smo poslednjih godina da se lažne vesti pojavljuju svakodnevno u medijima i na društvenim mrežama, čak i o banalnim temama, koje nam otežavaju posao i čine da kao društvo postajemo sve polarizovaniji. Naš region je odlično tlo za takvu vrstu prakse, zbog čega moramo još snažnije da se borimo protiv dezinformacija”, smatra ona.

Novinari i aktivisti su tokom konferencije imali nekoliko simulacija i treninga na koji način da se na praktičan način bore protiv dezinformacija, ali i priliku da se “stave u kožu” autoritarnih režima koji kreiraju politike kako bi kontrolisali medije i manipulisali javnosti. Tokom tih treninga, učesnici su imali priliku da razmijene iskustva s kolegama iz različitih dijelova svijeta, uključujući zemlje poput Libana, Sirije, Kine, Ukrajine, Brazila, Palestine i drugih oblasti.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti