Općinski sud u Gradačcu utvrdio je da ne postoji ni minimum dokazne građe na osnovu koje bi mogao utvrditi nasilje u porodici i predmetni zahtjev odbacio kada je Nizama Hećimović prijavila Nermina Sulejmanovića, dok je svim nasilnicima u prehodnim prijavama zabranjeno da prilaze žrtvama, saopšteno je iz MUP-a Tuzlanskog kantona.
“Da je neosnovana donesena odluka suda ukazuje i činjenica da je od 1. januara do 31. jula ove godine, postupajući po zaprimljenim prijavama nasilja u porodici, Opštinskom sudu u Gradačcu policija podnijela pet zahtjeva za izricanje 16 zaštitnih mjera prema devet lica, koji su od strane Suda prihvaćeni i sve predložene zaštitne mjere su izrečene, saopšteno je iz MUP-a Tuzlanskog kantona.
Trostruko ubistvo
Podsjećamo, Nermim Sulejmanović je u petak u Gradačcu ubio nevjenčanu suprugu Nizamu Hećimović. Takođe, ubio je Đengiza i Denisa Ondera, oca i sina, te ranio Harisu Onder, majku i suprugu, kao i policajca Huseina Kotorića. Ranio je i sina od tetke od Nizame, Nedima Pamukovića. Na kraju svog krvavog pohoda, kojeg je uživo snimao na Instagramu, ubio se.
Kako su naveli u saopštenju, Uprava policije MUP-a TK po nalogu i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva TK-a obavlja obimne operativne istražne radnje radi prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih relevantnih činjenica s ciljem rasvjetljavanja okolnosti pod kojima se ovaj događaj desio.
“Obzirom da je predmetni događaj izazvao uznemirenost i interesovanje javnosti u medijima je objavljeno niz netačnih, neprovjerenih i senzacionalističkih informacija u vezi čega je zaprimljen veliki broj upita i zahtjeva, na koje radi obima posla i hitnosti za poduzimanjem određenih radnji Uprava policija ne može i nije u mogućnosti odmah odgovoriti. Iz navedenih razloga, u ovoj fazi istrage koja se provodi i koja treba da da odgovore na sva sporna pitanja u ovom predmetnom događaju, nije jasno ni prihvatljivo održavanje press konferencije organizovane od strane Općinskog suda u Gradačcu, na kojoj je komentarisana sudska odluka, odnosno rješenje Općinskog suda Gradačac, kojim je odbačen Zahtjev za izricanje zaštitne mjere koji je podnijela PU Gradačac, a koji su u vezi sa tragičnim događajem. U pogledu navoda koji su istaknuti na press konferenciji, uz uvažavanje principa da se sudske odluke ne komentarišu već sprovode, Uprava policije ne želi i neće da se upušta u diskusije, već ističe da će se tokom istrage u cilju rasvjetljavanja svih okolnosti koje su prethodile i odnose se na tragični događaj izvršiti i analiza postupanja svih institucija u vezi sa prijavljenim nasiljem u porodici, te će se na osnovu tako prikupljenih dokaza i utvrđenih činjenica izvršiti ocjena njihovog postupanja”, istakli su iz MUP-a TK.
Šta kaže zakon
Dodali su da u cilju objektivnog informisanja javnosti, skreću pažnju na odredbe člana 7. stav 1 Zakona o zaštiti nasilja u porodici u kome je propisano da postoji nasilje u porodici ukoliko postoje osnove sumnje (minimum sumnje) da su pored ostalih učinjene radnje kojim član porodice nanosi fizičku, psihičku bol ili patnju kao i prijetnje koje izazivaju strah od fizičkog, psihičkog nasilja kod drugog člana porodice.
“U stavu 2, istog člana propisano je da radnje nasilja u porodici ili prijetnje tim radnjama, u smislu stava 1. ovog člana, su pored ostalog: svaka primjena fizičke sile, svako postupanje jednog člana porodice koje može prouzrokovati ili izazvati opasnost da će prouzrokovati fizičku bol ili patnju, prouzrokovanje straha, fizički napad člana porodice na drugog člana porodice, bez obzira na to da li je nastupila fizička povreda ili nije… Dakle, iz navedenih zakonskih odredbi kojim je definisan pojam nasilja u porodici, jasno proizilazi da se u smislu ovog zakona smatra da nasilje postoji ukoliko postoji osnov sumnje da su učinjene opisane radnje ili čak prijetnje tim radnjama. Principi zaštite od nasilja u porodici, podrazumijevaju da se primjenjuju u svim slučajevima radi osiguranja najefikasnije zaštite za žrtve nasilja u porodici. Shodno tome, PU Gradačac je u okviru svojih ovlaštenja i obaveza propisanih ovim i drugim zakonima nakon što je nesporno utvrđeno postojanje osnova sumnje, da su od strane nasilnog lica poduzete radnje fizičkog napada na žrtvu nasilja, nadležnom Sudu podnijela Zahtjev za izricanje zaštitne mjere zabrana uznemiravanja i uhođenja lica izloženih nasilju i zabrana približavanja žrtvi nasilja, u kome je opisan osnov sumnje koji je jasno proizilazio iz sadržaja same prijave, a svoju potvrdu je imao i u činjenici da su od strane policijskih službenika neposrednim opažanjem uočene tjelesne povrede koje je žrtva nasilja imala na sebi prilikom podnošenja prijave”, pojasnili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.
Odluka suda
Istakli su da, i pored ovako istaknutih činjenica Sud je odredbu člana 19, stav 4, navedenog zakona kojom je propisano da prilikom izricanja zaštitne mjere nadležni sud nije ograničen posebnim formalnim dokaznim pravilima radi utvrđivanja činjenica o izvršenju radnji nasilja iz člana 7. ovog zakona, kao i posljedicama koje su nastupile, u konkretnom slučaju primijenio na način da je utvrdio da ne postoji ni minimum dokazne građe na osnovu koje bi mogao utvrditi postojanje radnje nasilja u porodici i predmetni zahtjev odbacio.
“Analizom navedenih zahtjeva utvrđeno je da su sve zaštitne mjere do sada izrečene na osnovu istog obima dokaza, što znači da su Sudu uz zahjteve kao dokaz za postojanje osnova sumnje da je učinjena radnja nasilja u porodici ili prijetnja tim radnjama dostavljene službene zabilješke policijskih službenika i izjave žrtava nasilja, bez medicinske dokumentacije, izvoda iz kaznenih evidencija, svjedoka ili drugh dokaza. Iz svih naprijed navedenih razloga se može zaključiti da ovako neobjektivno informisanje javnosti i iznošenje neargumentovanih obrazloženja stvara pritisak u medijima na Upravu policije i njen rad, što otežava dalje provođenje ove istrage. Rad Uprave policije može biti izložen kritici jer se na taj način procjenjuje i vrednuje rad institucija u demokratskom društvu, ali ta kritika mora biti pravno osnovana i argumentovana, pri čemu je zanemarena činjenica da postoje zakonski mehanizmi kojima je propisano ko vrši nadzor nad radom policijskih službenika i sudija i ocjenama njihovih kompetentnosti da primjenjuju zakon, odnosno svoja ovlaštenja i obaveze”, zaključili su iz policije TK.