19.05.2024.
HomeNovostiTermoelektrane truju stanovnike zapadnog Balkana: Odgovornost, šta je to?

Termoelektrane truju stanovnike zapadnog Balkana: Odgovornost, šta je to?

Termoelektrane na ugalj na zapadnom Balkanu su prošle godine zagađivale vazduh više nego 2021. godine. Gotovo šest puta više od  dozvoljenih vrijednosti. U najnovijem izvještaju mreže ekoloških organizacija Bankwatch, pod nazivom “Uskladiti ili zatvoriti”, navodi se da se povećanje zagađenja odnosi na sve zagađujuće materije. Najveći zagađivač u regionu bila je Termoelektrana Bitola u Sjevernoj Makedoniji. Nacionalni plan za smanjenje emisija bio je “mrtvo slovo” i za termoelektrane u Bosni i Hercegovini.

Bogutovo selo. Sara Todorović samo naizgled bezbrižno obavlja svakodnevne poslove. Njena briga zove se Termoelektrana Ugljevik.

“Prašina, guši nas. Kad veš peremo, to bude sve pepeo po vešu. Moraš poslije opet ponovo da prepereš”. kaže nam ona.

Osim lebdećih čestica, Sara je udahnula i dio od preko 85 hiljada tona sumpor-dioksida, koliko je termoelektrana izbacila tokom prošle godine. Kao i njen suprug Pero.

“Smrad, kiselina. Sumpor, ugljen-dioksid, nema šta nema. Svega ima. Buka. Prašina”, navodi Pero Todorović.

Trebalo je da bude drugačije. Izvještaj Bankwatcha potvrđuje da Termoelektrana Ugljevik nije aktivirala skupo plaćen sistem za odsumporavanje koji bi znatno umanjio štetne emisije. Izgleda da im se ne žuri.

“Mi planiramo, naročito od kapitalnog remonta 2025. godine i revitalizacije koja će biti spremna, da podignemo snagu TE Ugljevik da bi mogla da sanira troškove koji su zaista enromni, što se tiče samog odsumporavanja. Naime, kad se sve sabere, to je nekih dvadesetak miliona troška”, tvrdi izvršni direktor za proizvodnju i razvoj Rudnika i Termoelektrane Ugljevik Milutin Tasovac.

“Nema odgovornosti za zdravlje stanovništva, a krivci su na papiru. Vidi se koja su postrojenja ta koja najviše zagađuju i u tome je cijeli problem, što niko ne snosi odgovornost, na kraju krajeva”, kaže Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu Banja Luka.

Zapadni Balkan odavno je crna rupa Evrope zbog zagađenja iz termoelektrana. Nacionalni planovi za smanjenje emisija, na snazi od 2018. godine, višestruko su prekršeni. Prošle godine pet, šest puta više je emitovano štetnih čestica od dozvoljenog. Energetska zajednica sankcionisala je pojedine zemlje, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, ali efekti izostaju. Naredni korak su mjere ka prestanku spaljivanja uglja, koje su sastavni dio Nacionalnog energetskog klimatskog plana (NECP).

“Očito je da se Nacionalni energetski klimatski plan više radi pod, uslovno rečeno, pritiskom da ga uradimo nego što mi imamo iskrenu želju da stvarno radimo na energetskoj tranziciji u zemlji”, mišljenja je Damir Miljević iz Centra za održivu energetsku tranziciju RESET.

“Plan se, prije svega, odnosi na određivanje ciljeva na emisije, smanjenje emisija u odnosu na 1990. godinu, na cilj za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost”, objašnjava Admir Softić, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

U aprilu prezentovan i u međuvremenu korigovan, Nacionalni energetski klimatski plan Bosna i Hercegovina je u petak uputila Energetskoj zajednici, saznajemo u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Nakon mišljenja Energetske zajednice i javne rasprave, NECP bi trebalo da usvoji Savjet ministara do kraja godine.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti