Rast cijena u BiH je odavno neopravdan, uzevši u obzir pad troškova, koji je počeo još krajem prošle godine, smatraju naši sagovornici.
Inače, Centralna banka Bosne i Hercegovine je objavila projekciju da se u ovoj godini prognozira inflacija od 7,7 odsto, što je za 1,6 procentnih poena više u odnosu na projekciju iz novembra prošle godine, te da najvećeg krivca vide u nastavku rasta cijena hrane, za koje se očekuje da će biti više za 12 odsto na godišnjem nivou.
Kako je za “Nezavisne novine” istakao ekonomista Igor Gavran, s obzirom na to da se stanje mijenja, on je očekivao korekcije već polovinom godine.
“Nadao sam se korekcijama naniže i bržem padu inflacije. Bilo kakva inflacija u ovoj godini je negativna jer je osnovica puno viša zbog visoke inflacije u prošloj godini, a rast cijena odavno neopravdan zbog pada troškova koji je počeo još krajem prošle godine”, rekao je Gavran.
On ističe da, iako ne sumnja u prognoze i njihovu utemeljenost na aktuelnim podacima i trendovima, ipak misli da one treba da budu dodatni signal vlastima da djeluju kako bi spriječile da inflacija ostaje toliko visoka, te da ove godine preduzmu mjere koje bi pomogle ne samo usporavanju rasta cijena, već njihovim osjetnom padu u drugom polugodištu.
“U suprotnom se nastavlja pad životnog standarda većine građana i rast ekstraprofita onih koji odavno zloupotrebljavaju tržišni položaj i cijenu održavaju nerealno visokom”, naglasio je Gavran.
Ekonomista Siniša Pepić, iz STRATOS-a Beograd, za “Nezavisne novine” kaže da je teško procijeniti napredak inflacije i trend rasta cijena, jer to zavisi od mnogo faktora, uključujući političku stabilnost, situaciju na tržištu rada, te stanje robnih zaliha i mnoge druge.
“Međutim, mogućnost inflacije od 7,7 odsto nije za zanemariti, jer će to značajno uticati na životni standard građana i opštu ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini. Projekcija inflacije od preko sedam odsto ukazuje na probleme u ravnoteži ponude i potražnje, te na neadekvatne ekonomske politike”, istakao je Pepić.
Kako kaže, ovo bi moglo biti uzrokovano velikim javnim ili privatnim rashodima i odsustvom mogućnosti adekvatnog upravljanja monetarnom politikom usljed još uvijek aktuelnog vođenja CB BiH po principima “currency boarda”.
“Da bi riješila ovaj problem, država bi trebala provesti odgovarajuće reforme i uspostaviti adekvatan regulatorni okvir kako bi se stabilizovala inflacija i spriječio rast cijena. Prema tome, da bi se spriječio dalji rast cijena i inflacija, BiH i njeni entiteti će morati preduzeti određene akcije kako bi povećali svoju produktivnost, privukli investicije i smanjili potrošnju. To može uključivati racionalizaciju javne potrošnje, stvaranje ugodnijeg poslovnog ambijenta i poboljšanje regulacije i nadzora nad tržištem, kako bi se obezbijedila slobodna tržišna konkurencija”, naglasio je Pepić.
Iz Centralne banka BiH navode da od drugog kvartala očekuju postepeno slabljenje inflatornih pritisaka.
“Projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u tekućoj godini korigovana je blago naviše, do nivoa od 1,6 odsto, mada i dalje ukazuje na znatno usporavanje rasta, u odnosu na višegodišnji prosjek. Zvanična inflacija u prvom kvartalu 2023. iznosila je 12,4 odsto, a očekujemo da će se postepeno smanjivati tokom projekcijskog horizonta”, pojašnjavaju u ovoj procjeni.