Sindikalna potrošačka korpa za prethodni mjesec iznosi blizu 3.000 maraka. Četveročlana porodica u dvije zaposlene osobe s prosječnom plaćom ne može priuštiti sve potrebno. Potrošaka korpa sve je skuplja, a građani BiH postali su mađioničari u preživljavanju.
Faruk Hadžić, dekan i predavač na Ekonomskom fakultetu na Univerzitetu School of Science and Technology u Sarajevu kazao je za Faktor da je potrošačka korpa jako dobar prikaz kako se određeni troškovi života u BiH odražavaju na jednu četvoročlanu porodicu.
Podsjeća da je struka prošle godine predlagala konkretne mjere kako unaprijediti standard radnika u Bosni i Hercegovini u vrijeme kada je inflacija značajno rasla.
Jedna od mjera je bilo privremeno ukidanje akciza na gorivo do kojeg, nažalost, nije došlo, a što bi dovelo do dosta manji pritisak na rast drugih cijena.
– Mi ekonomisti znamo da kada dolazi do rasta cijena energenata dolazi do rasta cijene svega ostalog i zato je bilo bitno da taj cjenovni udar ne bude toliko značajan jer se u principu cijene većine proizvoda ne vraćaju na prethodni nivo – kaže Hadžić.
Njegova su očekivanja da neće u narednom periodu doći do “nekog pada cijena”.
– Cijene peciva se neće vraćati, frizerskih usluga. Cijene u restoranima se također neće vraćati na prethodne, neće se spuštati. Rješenje je da vlasti u entitetima idu na povećanje životog standarda kroz povećanje plata i penzija kako bi mogli, kada prođe efekt inflacije, bolje živjeti – smatra Hadžić.
A da bi se to uradilo, Federacija mora nužno do ljeta usvojiti set ekonomskih fiskalnih zakona – zakon o porezu na dohodak i zakon o doprinosima, ali uz određene korekcije.
Riječ je o zakonima koji su dugo u proceduri, ali ih treba korigovati upravo zbog ekefata inflacije.
– Oni su pisani u nekom drugačijem ekonomskom vremenu. Treba vidjeti i kako definisati dio oko minimalne plate. Ovo može značajno poboljašti standard građana, ali se to neće desiti prije početka naredne godine jer zakoni ne mogu prije 1. januara stupiti na snagu. U međuvremenu je potrebno donijeti neke privremene mjere – zaključuje Hadžić.
Ekonomski stručnjak prof. dr. Željko Šain smatra da se može preživjeti ako se udruže oni koji reguliraju tržište i cijene, odnosno država, proizvođači roba i usluga. Potreban je i aktivniji rad samih potrošača “jer moramo s tugom reći, mi nemamo adekvatnu kulturu rada”.
– Ničije maslo nije za ramazana. Država treba koristiti sve mehanizme koje ne koristi da bi upravljala tržišnim kretanjima i ona nema glavnu pologu, a to je upravljanje cijenama. To se vidi kod cijene energenata. Također nema sistem robnih rezervi.
Očito je da i smjena vlasti nakon izbora ima odraza. Ova vlast se još nije uhodala i preuzela na sebe značajniju ulogu. Hoću vjerovati da će oni u skorije vrijeme biti u boljoj koncidiciji i bolje raditi – poručuje Šain.
Dodaje da u postojećoj situaciji prosječna porodica teško može živjeti i preživjeti.
Građani suočeni sa svakodnivnim poskupljenjima sumnjaju na lov u mutnom.
– Lova u mutnom ima sigurno. To se vidi i preko javnih nabavki, preko korupcije i nerealno visokih cijena i marži, što država svojim aparaturama treba sprečavati – kazao je Šain za Faktor.