Bosna i Hercegovina će ove godine potrošiti gotovo 450 miliona maraka više za otplatu državnog spoljnog duga u odnosu na prošlu godinu. Ukupan spoljni dug BiH je na kraju 2022. godine iznosio 9,8 milijardi maraka.
Prečesta zaduživanja vlasti, pravdana niskom zaduženošću i povoljnim kamatnim stopama, na kraju, ipak, imaju posljedice, a one su ubrzan rast obaveza koje svake godine odnose sve više novca, koji se mogao iskoristiti za podršku privredi i građanima BiH, smatraju stručnjaci.
BOJANA NINKOVIĆ, novinarka portala Capital.ba
“Mi znamo da kreditori poput MMF-a, Svjetske banke itd. imaju veoma jake mehanizme kontrole namjenskog trošenja sredstava. Međutim, svjedoci smo takođe i da naši političari neprestano traže mehanizme i gdje vide i najmanju mogućnost za malverzacije oni se potrude da je iskoriste.
Povećanje otplate spoljnog duga u 2023. godini rezultat je dospijeća obaveza po otplatama kredita koje je BiH koristila posebno u periodu pandemije kao hitne finansijske intervencije, kaže profesor doktor Anto Domazet.
ANTO DOMAZET, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e
“Poseban dodatni udar će biti otplata obveznica koje je emitirala RS u 2018. godine na bečkoj berzi koje dospijevaju ove godine za otplatu u iznosu negdje oko 330 miliona maraka.
Spoljni dug zavisi od unutrašnjeg. Dok se unutar zemlje još ne znaju relacije ko kome duguje, to opterećuje spoljni dug, kaže profesor doktor Željko Šain.
ŽELJKO ŠAIN, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e
“Problem je u tome sto smo mi investirali taj novac u nešto što ne daje odgovarajući dakle profit i nema dodatne vrijednosti i tu je najveći problem zašto imamo problema sa vraćanjem duga.”
Spoljni dug BiH ima trend rasta, ravnoteža nije jednaka među entitetima, mnogo brže zaduživanje u posljednje vrijeme se odvija u RS, međutim sve su to obaveze BiH i sve to utiče i na naš kreditni rejting i na naše ukupno opterećenje, smatra naš sagovornik.
IGOR GAVRAN, ekonomski analitičar
“Posebni problem je što se veliki dio ovoga duga odnosi na kredite koji se ne koriste, ili se ne koriste na pravi način, ili se uopšte ne koriste, pa plaćamo za njih penale. Recimo, posljednja cifra koju smo platili je skoro sedam miliona KM za neiskorištena kreditna sredstva.”
Da bi se postojeći dug servisirao potrebno je da država učini da se taj novac zaista stavi u funkciju da možemo što prije od sredstava koja su uložena imati povrat i omogućiti vraćanje duga, te da se dalje zaduživanje zaista čini kada je neophodno i kada je to jedini mogući izvor finansiranja i da se razvojem ekonomije, podrškom privredi omogući da smo u stanju da ovaj kredit izmirimo, stava su naši sagovornici.