Građani BiH su u 2022. godini skoro polovinu svojih primanja dali za hranu i plaćanje stanovanja (kirija, voda, struja, plin i drugi energenti).
To su, prateći strukturu Indeksa potrošačkih cijena u BiH prema COICOP sektorima, objavili iz Agencije za statistiku BiH, navodeći da su građani bili primorani da samo za hranu i druge prehrambene proizvode izdvoje više od trećine svojih prihoda jer su upravo ti proizvodi uz troškove prevoza najviše poskupjeli u prošloj godini.
Stručnjaci smatraju da ovi podaci lako mogu zavarati jer s jedne strane imamo dio građana koji sebi može priuštiti određeni luksuz, dok sa druge imamo one koji sa minimalnim primanjima ne mogu pokriti ni najosnovnije potrebe, poput većine penzionera, pa su za njih ova poskupljenja sigurno bila i veća.
Ako gledamo tačne postotke potrošnje građana BiH, oni kažu sljedeće:
“Na hranu i bezalkoholna pića građani su u 2022. godini potrošili 34 odsto svog novca. Slijedi stanovanje sa režijama 14,8 odsto, zatim prevoz 13,5 odsto, pa 7,7 odsto za ostala dobra i usluge. U sektor komunikacija su dali 5,2 odsto, a isti iznos potrošili su i u kupovini namještaja i druge opreme”, kažu iz Agencije za statistiku.
“4,8 odsto sredstava građani su potrošili za kupovinu alkohola i duvana, a za odjeću i obuću dali su 3,4 odsto novca. Dio primanja potrošen je i u restoranima i hotelima (3,3 odsto), kao i za rekreaciju i kulturu (2,4 odsto)”, dodali su iz agencije.
Zanimljivo, najmanje novca, prema zvaničnim podacima, izdvojeno je za obrazovanje, i to manje od jedan odsto (0,7).
Da je hrana na prvom mjestu po potrošnji za “Nezavisne novine” svjedoči Prijedorčanka Nikolina J., koja je zaposlena u Banjaluci.
“Najviše novca sam potrošila na hranu, odnosno na najneophodnije namirnice koje svakodnevno koristim i kupujem. Neke druge stvari, kao što su odjeća, obuća te manje bitne potrepštine, stavila sam u drugi plan. Hrana je, kao što smo svi svjedoci, najviše i poskupjela, tako da je bilo potrebno duplo više novca u odnosu na godinu ranije samo za osnovne životne namirnice”, kaže ona.
S druge strane, Aleksandra Ivetić ističe da najviše novca troši na gorivo, a da je hrana zasad “jedna briga manje” jer živi s roditeljima.
“Ono na šta najviše trošim je gorivo. Položila sam vozački baš u trenutku kad je nastupilo poskupljenje goriva, tako da od samog početka pola svoje plate izdvajam za to”, ističe Ivetićeva.
Ono što svakako ne bi smjelo da se zanemari u potrošnji jesu zdravstvene potrebe, a u ovom dijelu građani BiH su u 2022. godini potrošili pet odsto svoje zarade.
Kako je za “Nezavisne novine” kazala Marina K., ona je najviše novca odvojila upravo za liječenje.
“Moji zdravstveni problemi nisu tako veliki, ali sam svakako mnogo novca ostavila na lijekove koji su preskupi, ali i liječenje koje je bilo u državnim bolnicama i koje je svakako skupo”, rekla je ona, dodajući da joj nije jasno kako se liječe ljudi koji imaju manja primanja ili oni koji uopšte ne zarađuju.
“Sad mi je jasno zašto sve više ljudi umire, jer oni ne umiru od bolesti nego zbog toga što nemaju čime da se liječe”, poručila je Marina.
Iz udruženja potrošača kažu za “Nezavisne novine” da svi građani ne mogu kupiti sve što im je neophodno na mjesečnom nivou.
“Uzmite samo penzionere sa primanjima od 300-400 KM. Oni ne mogu pokriti hranu ni približno. Ja bih rekao da je procenat koji oni daju za prehranu mnogo veći od tih 34 odsto koliki je, kao, prosjek. To je tako jer se tu računaju oni s enormnim primanjima, a takvih u BiH ima jedan odsto”, kaže Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača srednje Bosne.
On ističe da nadležni ne žele da donesu nikakve mjere koje bi najugroženijim građanima pomogle u teškoj situaciji.
“Takva mjera bi bila subvencionisanje osnovnih životnih namirnica, odnosno uvođenje diferencirane stope PDV-a, o čemu se priča zadnje tri godine. Ova godina građanima je donijela nove cijene pekarskih proizvoda i drugih namirnica poput kafe, što je ogroman udar, posebno na penzionere i različite kategorije radnika u privredi”, navodi Arnautović, dodajući da je došlo vrijeme da se sve osim hrane i stanovanja smatra luksuzom.
“Sve se svodi na golo preživljavanje”, naglasio je Arnautović.