BiH još nije potpisala deklaraciju u sklopu Berlinskog procesa o energetskoj tranziciji, koja je u novembru inicirana od strane Njemačke, kako bi se zemljama zapadnog Balkana olakšalo da apliciraju za sredstva potrebna za energetsku tranziciju i ispunjavanje ciljeva Energetske zajednice.
Napomene radi, zemlje zapadnog Balkana, uključujući i BiH, prošlog mjeseca u Beču na sastanku Energetske zajednice potpisale su pravno obavezujući dokument o mjerama koje će preduzeti u narednom periodu u sklopu svojih nacionalnih zakonodavnih procedura kako bi do 2030. imale 30 odsto energije iz obnovljivih izvora i smanjile emisije ugljen-dioksida za 60 odsto.
Ovaj dokument potpisala je i BiH, mada je na sastanku rečeno da će se tom temom vlasti pozabaviti nakon završetka pregovora o formiranju novog saziva Savjeta ministara BiH.
Da bi se ovi energetski ciljevi ostvarili, EU je na raspolaganje regionu stavila milijardu evra direktne pomoći uz dodatnih desetak milijardi evra iz budžeta EU i investicionog fonda za zapadni Balkan, što bi u narednih sedam godina, uz sredstva iz javno privatnih partnerstava, moglo premašiti sumu od 30 milijardi evra za energetsku tranziciju, digitalizaciju i ostalu infrastrukturu.
Energetska tranzicija tim je urgentnija što će u narednih nekoliko godina EU početi da naplaćuje emisiju ugljen-dioksida iz centrala u BiH, što će struju proizvedenu iz tih izvora učiniti nekonkurentnom.
Prvi korak ka realizaciji ovih ciljeva je potpisivanje deklaracije kojom se zemlje posvećuju ostvarenju ciljeva EU iz Zelene agende.
Niko iz zvaničnih institucija u BiH nam nije odgovorio zašto deklaracija Berlinskog procesa nije potpisana, iako smo upite na više adresa poslali još prije desetak dana, a sve zemlje u regionu, osim BiH, su je potpisale još u novembru u Berlinu.
U Ambasadi Njemačke rekli su nam da se tim povodom obratimo institucijama u BiH, jer je, kako su objasnili, to njihova nadležnost.
U Savjetu ministara BiH rekli su nam da se obratimo Ministarstvu za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH, dok su nas u tom ministarstvu uputili na Savjet ministara BiH.
U BiH postoje različita gledanja na energetsku tranziciju i pitanja donošenja zakona u ovoj oblasti. Kako nam je objašnjeno, RS želi u narednom periodu razvijati gasnu energetsku infrastrukturu, ali želi da se zakonski okvir reguliše na nivou entiteta, dok u Sarajevu smatraju da je preduslov za sve energetske projekte usvajanje zakona na nivou BiH, što u RS smatraju prenošenjem nadležnosti. Osim toga, zapelo je na izgradnji Buk Bijele, koju Sarajevo blokira, a Banjaluka želi što prije da završi.
Po svemu sudeći, odluka o energetskoj politici ostaće sljedećem sazivu Savjeta ministara.
Deklaracija iz Berlina predviđa da će zemlje regiona sarađivati s Energetskom zajednicom na usklađivanju energetskih politika regiona s EU.
Ona predviđa milijardu evra direktne pomoći zemljama zapadnog Balkana, od čega polovina otpada na ublažavanje posljedica energetske krize usljed rata u Ukrajini, dok će ostatak biti usmjeren u izgradnju novih izvora za proizvodnju energije i izgradnju infrastrukture, poput dalekovoda i gasovoda, posebno za tečni gas.