Ekonomska slika BiH: Sretna Nova godina, siromašnija nego stara

Svijet se još nije niti oporavio od pandemije korona virusa i svih njenih posljedica koje su u najvećoj mjeri pale na teret običnih ljudi, a u februaru 2022. godine zatresao ga je novi udar – ruska invazija na Ukrajinu.

I dok je Ukrajina pod naletom ruske čizme osjetila dio užasa koji je okivao Bosnu i Hercegovinu 90-tih godina prošlog stoljeća, a žitelji njenih gradova proživljavali sarajevsku agoniju, ostatak svijeta zapao je u novu ekonomsku krizu, sa globalnim rastom cijena i rekordnom inflacijom.

Naravno, ništa od toga nije mimoišlo Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja ne može izbjeći niti najmanji globalni potres, niti politički, niti ekonomski. I ponovo, sve posljedice ekonomske krize izazvane ruskim napadom na Ukrajinu, u Bosni i Hercegovini su pale na pleća najranjivijih među najranjivijim, običnih ljudi bez „povoljne“ stranačke pripadnosti, a koji u 2023. godinu, prema svim pokazateljima, ulaze još plićih džepova nego što je bio slučaj prethodnih godina.

I dok su političke elite ostale dosljedne nacionalističkoj i huškačkoj retorici i pričama o ratovima kojima su hranile potencijalne glasače, građani su ponovo bili prepušteni snalaženju i nemogućim računicama o tome kako preživjeti. A, kako su cijene rasle, te i dalje rastu, svaka nova posjeta trgovini donosila je sve veći matematički izazov, sa jednačinom koja nema rješenja.

Ako pogledamo podatke, slika ekonomske realnosti BiH nije siva. Crna je.

Vaga bosanskohercegovačkog životarenja

Centralna banka Bosne i Hercegovine saopštila je da bi očekivana godišnja inflacija u 2022. godini u BiH mogla iznositi oko 14 posto. Očekivanja samo za četvrti kvartal iznose 15,9 posto. A, s druge strane rast ekonomske aktivnosti na godišnjem nivo predviđa se na 2,9 posto usljed „smanjenja broja narudžbi iz inostranstva i visoke inflacije”, dok bi rast realnog BDP-a trebao iznositi 4,1 posto.

Šta to znači za obične ljude?

Sindikalna potrošačka korpa Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine za četveročlanu porodicu u decembru 2021. godine iznosila je oko 1.155 eura (2.265,67 KM). U novembru 2022, popela se na oko 1.523 eura (2.986,85 KM), a najviše je otpadalo na prehranu – 42,97 posto.

Prema tim podacima, život četveročlane porodice je za oko 400 eura skuplji nego prije godinu, dok su promjene na drugoj strani vage bosanskohercegovačkog životarenja bile gotovo zanemarive.

Prosječna plata u bh. entitetu Federacija BiH u oktobru 2021. iznosila je oko 509 eura (999 KM), te je pokrivala 44,09 posto tadašnje potrošačke korpe. U novembru 2022, ta pokrivenost bila je samo 38,17 posto jer je prosječna plata u FBiH prema Federalnom zavodu za statistiku iznosila 583 eura (1.140 KM). Onu minimalnu, od 278 eura, neozbiljno je čak i uzeti u bilo kakve kalkulacije.

U bh. entitetu Republika Srpska, potrošačka korpa za oktobar 2022. iznosila je 1.201 euro (2.355,93 KM). Prosječna neto plata u septembru 2022. u RS-u iznosila je 606 eura (1.189 KM), samo oko 82 eura više od one iz oktobra 2021. godine (1.027 KM).

Iz ugla penzionera, stanje je još lošije. Minimalna penzija u FBiH u novembru 2022. iznosila je oko 227 eura (445,65 KM), a zagarantovana oko 271 (531,86 KM). Penzionera u FBiH bilo je 433.880.

U Republici Srpskoj, prosječna penzija u novembru iznosila je 242 eura, 39,67 posto prosječne plate u tom entitetu, u kojem je 222.699 penzionera, uz 53.313 van nje.

Pitanje na koje ne postoji smislen odgovor je – kako mogućnost preživljavanja izraziti u brojkama?

„Građani u 2023. definitivno ulaze siromašniji, i to svi, jer, bez obzirom na nivo primanja, a sko su ih imali može se reći da u najmanju ruku u novu godinu ulaze siromašniji za onaj nivo inflacije, od 15 do 17 procenata, zavisi kako se računa“, navodi ekonomski analitičar Igor Gavran.

„No, veći dio građana u 2023. ulaze mnogo siromašniji jer su tokom pandemije korona virusa i rasta cijena bili prisiljeni na zaduživanja. Sada im rastu kamatne stope, a troškovi života su porasli i više od iznosa inflacije, što se mođe reći za, recimo, grijanje ili energente“, dodao je.

‘Loša i nekompetentna vlast’

A za to vrijeme, vlasti su bile poprilično nezainteresovane da im olakšaju život.

„Ljudi definitivno nisu mogli biti kompenzirani simboličnim porastom određenih primanja, ako su ih uopšte imali. Malo povećanje penzija ili plata, ili određena jednokratna pomoć…, to nije dovoljno. Vlasti su učinile veoma malo, gotovo ništa, ako izuzmemo, uslovno rečeno, blagi impuls povremene jednokratne pomoći za određene kategorije stanovništva u predizbornom periodu radi kupovine glasova, a ne radi pomoći bilo kome. Sistemskih mjera suzbijanja inflacije, poput ograničenja akciza ili poreza, nismo imali, niti ih očekujemo“, objašnjava Gavran.

Aziz Šunje, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže da je jedan od najvećih problema koji se tiču izrazito nepovoljne ekonomske situacije u BiH – nekompetentnost vlasti.

„Opšti ekonomski scenarij za BiH iz moje perspektive djeluje veoma nepovoljno. Evropa je u recesiji, u Ukrajini i dalje traje rat sa neizvjesnim ishodom, a BiH ima svoje stalne probleme. Nije formirana nijedna vlast, privredna aktivnost nije na zavisnom nivou, a investicija nema, pa nije niti čudo što su građani sve siromašniji“, kaže Šunje.

„Ne vidim perspektivu za boljitak, jer je kod nas generalno problem u tome što su vlade nekompetentne i ne vuku potrebne poteze. Stanje u BiH moglo bi biti bolje, jer ona ima tri jaka potencijala, a to su preduzetništvo, reforma državnih preduzeća i dijaspora. No, u isto virjeme, u BiH nema povoljnog političkog ambijenta i sigurnosti. Imamo veoma loše vođenje, naročito ekonomsko“, govori profesor iz Sarajeva.

Šta nas tek čeka u 2023. godini? Centralna banka BiH u nedavnom saopštenju je rekla da se u prvo polovini godine očekuje usporavanje inflacije, no, da će ona i dalje biti „znatno iznad višegodišnjeg prosjeka za BiH”.

Šunje je pesimista, jer kaže da „ne vidi svjetlo na kraju tunela“.

„Za BiH može biti važan globalni trend pada cijena. Evropa iznalazi rješenja i prevazilazi probleme koje su izazvali ruska invazija i njene posljedice, a mi smo mali i u velikoj mjeri zavisimo od tih svjetskih trendova. Kandidatski status smo dobili takoreći prekonoći, a možda Evropa u 2023. pokaže malo više interesa za ove prostore, što bi nam olakšalo ekonomske probleme“, kaže Šunje.

Globalni trendovi jedina nada u optimizam

Gavran, pak, vidi neke razloge za optimizam.

„Imamo neke faktore koji bi nam mogli dati makar nadu, ako ne i neki malo jači optimizam. Prvo je da će se promijeniti određene strukture vlasti. Možda će oni koji ranije nisu bili na vlasti učiniti nešto drugačije od onih koji jesu i da će djelovati malo bolje, mada imamo iskustva da su se vlasti mijenjale i ranije, ali pomaka nije bilo. No, drugi faktor za optimizam je mnogo značajniji, a to je što gotovo svi analitičari u svijetu tvrde da će u narednoj godini doći do slabljenja inflacije. Možemo očekivati zaustavljanje rasta cijena, ili njihov pad, što će sigurno pomoći i BiH, bez obzira na djelovanje ili nedjelovanje vlasti“, kaže Gavran.

A, dok se globalni trendovi ne promijene i i ne zahvate i BiH, što će biti neminovno, smisenog odgovora na pitanje kako preživjeti u BiH nema. Najsmisleniji među besmislenim mogao bi biti onaj iz priče o tome koliko zarađuju Englezi i Bosanci, a koji idealno oslikava tragikomičnu realnost velikog dijela bh. stanovništva.

Englez je Bosanca pitao kako raspoređuje platu od 500 eura, a ovaj je odgovorio – ‘200 za režije, 300 za hranu, 200 za ratu kredita, 200 za školovanje djece, 200 za hranu i obuću, 100 za gorivo, a nešto ostane i za života…’.

Kada je začuđeni Englez zapitao ‘kako?’, ovaj je ponudio jedini mogući odgovor: „Ubij me ako znam“.