ZAVNOBiH trajna vrijednost koja se mora uvažavati, poštivati i njegovati

0

Bosna i Hercegovina danas slavi Dan državnosti, datum kada je prije 79 godina održano Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu na kojem su donesene odluke o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine.

Originalni dokumenti kao što je Rezolucija sa Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a održanog u Mrkonjić Gradu 25/26. novembra 1943. godine, kojom su se Srbi, Hrvati i Muslimani opredijelili za obnovu državnosti Bosne i Hercegovine, te Deklaracija o pravima građana sa Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a održanom 1. juna 1944. godine u Sanskom Mostu samo su dio iznimno važne građe koja govori o historijskim odlukama donesenim u tom periodu za BiH, a koji se nalaze u depou Arhiva Bosne i Hercegovine.

Halid, otac Ibrahima Čomića, sekretara Upravnog odbora Saveza udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u Kantonu Sarajevo (SABNOR), bio je vijećnik na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a.

“Moj otac Halid je bio siromašni seljak u hercegovačkom kršu, nadničar, koji je u svojoj mladosti, a poslije i životu imao jako teško iskustvo. Zato nije ni čudo što je prihvatio ideju Komunističke partije u želji i borbi za pravdu, za bolji život. Godine 1936. postao je član Komunističke partije. Godine 1941., nakon formiranja NDH, postoji opasnost pogroma srpskog življa u jugoistočnoj Hercegovina, prije svega u našem, bilećkom kraju”, ispričao je Čomić.

Prema njegovim riječima, Partija, da bi to spriječila, daje njegovom ocu partijski zadatak, da bude ustaški tabornik i da na taj način spriječi pokolj i pogrom srpskog stanovništva.

“Otac se nerado prihvata tog zadatka, ali ga je časno završio i danas, postoji trag među srpskim življem, pogotovo starijim, o tome šta je moj otac učinio za dobro i opstanak srpskog življa. Upravo zbog te svoje popularnosti, 1943. godine je izabran za prvi Narodnooslobodilački odbor za Hercegovinu, a nakon toga je predložen i izabran za vijećnika ZAVNOBiH-a. Zajedno sa popom Novakom Mastilovićem nalazi se u Nevesinju odakle, više od dvije sedmice, putuju do Mrkonjića. Taj put današnji mladi ne bi mogli ni da zamisle. Snijeg, zima, idete s planine na planinu, iz sela u selo, ne znate čije je selo”, prisjetio se Čomić očevog puta prema Mrkonjić Gradu gdje je 25. novembra 1943. bilo prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a.

Kako je kazao, njegov otac se u Mrkonjić Gradu sreće sa mnogim vijećnicima za koje je čuo, intelektualcima koji su bili idejni, ali i vojne vođe narodnooslobodilačkog pokreta.

“Tada je shvatio o čemu se zapravo radi. Tu je bilo skoro 300 delegata, međutim, nisu svi imali punomoć. Sjećam se da je govorio da ga je fascinirao Hamdija Ćemerlić, pa Fazlija Alikafić i još mnogi drugi. Interesantno je da su oni do kraja života ostali prijatelji, da su održavali te veze, i kao ratni drugovi i kao ljudi koji su radili na obnovi državnosti Bosne i Hercegovine. Znam za svog oca, da nije bio svjestan veličine i historijskog značaja te noći 25. novembra u Mrkonjiću. Tek kasnije, u Sanskog Mostu, kada je čuo o snazi te rezolucije o ljudskim pravima koja je usvojena u tom gradu, postao je svjestan veličine tog čina u Mrkonjiću”, pojasnio je Čomić.

Kako je kazao, u Muzeju u Mrkonjić Gradu je kraj imena vijećnika, pa i njegovog oca, pisalo: “Halid Čomić, težak, Musliman”.

“I to veliko M. Već se naslućivalo da će muslimani biti priznati kao nacija. Nažalost, oni koji su bili u najvišem rukovodstvu nisu bili za to. Proći će 20-tak godina, do Ustava 1974. godine, da se muslimani priznaju kao narod. Danas, čini mi se da mnogi u rukovodstvima, nisu svjesni težine u kojoj se nalazi ova država”, rekao je Čomić.

Smatra da se danas ne polaže dovoljno pažnje dešavanjima u to vrijeme u Mrkonjić Gradu.

“Koji će to političari otići u Mrkonjić Grad 25. novembra, i da se pokloni djelu, uspomeni na vijećnike ZAVNOBiH-a? Posljednjeg kojeg se sjećam u posljednjih 16 godina bio je Zlatko Lagumdžija. Danas, nisam siguran da će iko otići u Mrkonjić. Imamo toliko nadobudnih historičara, analitičara koji, svako na svoj način, tumači historiju. Kakav je kod nas odnos prema himni, grbu, zastavi? Ko je za to kriv? Reći ćemo mladi to ne poštuju, ali mladi su najmanje krivi”, istakao je Čomić.

Smatra da su danas, kao Savez antifašista, na jednom raskršću.

“Generacija iz NOB-a je nestala. Imamo još sedam živih učesnika NOR-a, nema više nijednog narodnog heroja niti nosioca Partizanske spomenice”, rekao je Čomić.

Mišljenja je da je politika vrlo mudro poistovjetila antifašizam i komunizam.

“Komunizam je sve što ne valja. Mi nismo imali komunizam, mi smo imali samoupravni socijalizam, nešto puno drugačije, humanije, bliže čovjeku, nego što je to bio komunizam u Sovjetskom savezu i ostalim zemljama koje su bile u njegovom bloku”, pojasnio je Čomić.

Govorio je i o važnosti 25. novembra danas.

“To je jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji, historijski datum, odnosno, datum u savremenoj historiji Bosne i Hercegovine. Važnijeg od toga nema. Obnovljena državnost i rečeno i učinjeno da Bosna i Hercegovina bude zemlja jednako svih naroda, i Srba i Hrvata i Muslimana. I da svaki pedalj te zemlje pripada svakom njenom građaninu. Danas, pokušaj da se zemlja vrati građanima zlonamjerno se tumači. Kao vraćanje na ono nekadašnje, a sa tim smo raščistili. Kako god bilo nekadašnje, a to bi trebalo da bude i buduće, da je ova zemlja, zemlja svih njenih građana, sa svim njihovim pravima. Ako je to ZAVNOBiH, a jeste, onda je on trajna vrijednost koja se i treba i mora uvažavati, poštivati i njegovati”, poručio je Čomić.

Inače, Mrkonjić Grad, gradić u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine smješten gotovo na sredini udaljenosti između Sarajeva i Bihaća, mjesto u kojem je prije 79 godina održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a spominje se uglavnom još samo na današnji dan, 25. novembar.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić-Gradu 25. novembra 1943. godine u 19 sati. Završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a je bilo i konstituirajuća skupština. ZAVNOBiH je osnovan kao centralno političko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP-a) i najvišeg organa narodne vlasti Bosne i Hercegovine.

Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.

Ovim aktima je izražena i odlučnost naroda Bosne i Hercegovine da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova, koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a 29. novembra 1943. godine. Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.