Od popisa stanovništva u BiH, izgleda, ni naredne godine neće biti ništa. Upućeni podsjećaju da se i na prethodni čekalo pune 22 godine. Hrvatska je to uradila 2001, godinu kasnije i Srbija, Crna Gora 2003, dok je Bosna i Hercegovina taj popisni krug preskočila. No, i rezultati posljednjeg popisa iz 2013. bude sumnju, kaže Aleksandar Majić, iz Centra za demografska istraživanja.
“Među naučnim krugovima, ljudima koji se bave demografijom i ostalim politikama, taj broj od tri miliona i 500 hiljada stanovnika sigurno je bio manji. U suštini, mi imamo evidenciju, na prostoru BiH od 1996. se prati broj rođenih, broj umrlih i na osnovu toga možemo zaključiti da je prirodni priraštaj negativan i da sve više ljudi umire nego što se rađa“, rekao je Majić.
Međutim, nastavlja Majić, jako važna komponenta demografskog rasta je migracioni saldo, dakle, migracije.
“Mi u suštini ne znamo koliko stanovništva odlazi odavde i koliko svakog dana gubimo stanovnika u BiH. Pretpostavka je sigurna, da imamo sve manji broj stanovnika iz dana u dan, ali sa sigurnošću ne možemo reći. U RS od 2002. je prvi put registrovan negativan prirodni priraštaj i sve do danas mi imamo tu negativnu tendenciju. U FBiH je prvi put zabilježen 2013, a na prostoru BiH 2007”, rekao je Majić.
Majić ističe i da sve susjedne države imaju ovu evidenciju u popisnom krugu, podsjećajući da je popis u Hrvatskoj prošle godine pokazao izuzetno poražavajuće podatke, odnosno da je gotovo miliona stanovnika izgubila, nešto više od 400 hiljada. Od 1. oktobra počinje popis stanovništva u Srbiji, dok je kod nas popis političko pitanje.
“Nekome nije u interesu da se zna koliko nas ima. Procjene pokazuju da nas je oko milion manje, u odnosu na prethodni popis, ali nije dokazano. Ipak, očito je da nekome ne odgovara da se vidi stvarni broj stanovnika”, zaključuje Majić.