Istraživali smo šta je građanima Bosne i Hercegovine presudno prilikom odabira kandidata na izborima – kompetencije ili stranačka pripadnost. Prema određenim istraživanjima za naše birače kompetencije su na začelju prioriteta, a još je veći problem taj, što se, u našoj zemlji godinama vrši negativna selekcija kadrova, koji su uglavnom nestručni.
Građani Bosne i Hercegovine se prilikom odabira kandidata na izborima najčešće vode emocionalnim segmentima, odnosno ideološkim karakteristikama, pa tek onda kompetencijama i sposobnošću kandidata, što bi, poručuju iz Kolacije pod lupom, trebalo biti drugačije
“Također drugi emotivni faktori utičuna glasanje poput ličnog poznavanja kandidata što lično što posredno te u okolnostima u BiH također jedna duboka diskriminacija po etničkim, entitetskim stranačkim i drugim linijama tek poslije dolaze racionalne odluke koje se temelje na tome koliko su kandidati kompetentni koji su programi političkim stranaka i slično˝, kazao je Dario Jovanović, “Koalicija pod lupom”.
U posljednjih 20 godina u Bosni i Hercegovini imamo negativnu selekciju kadrova – u politiku se predlažu ljudi koji nemaju kompetencije, odnosno ljudi koji nemaju profesionlani i moralni identitet, poručuju sociolozi. Tvrde da su se kompetencije odavno izgubile, ne samo u politici već i u drugim oblastima. Naglašavaju i da nema jasne ideologije u kontekstu zdravih ideja i filozofije i da se upravo zbog toga ne dešavaju značajnije promjene u zemlji.
˝Vi imate više profesionalnih političara nego u komunizmu, dakle imate mlade ljude koji uđu u politiku na ratličite načine i onda svi msilama nastoje da ostanu – zašto zato što nemaju kompetencije, zato što nemaju struku i to je problem postkomunističke politike. Mislim da se ovdje radi o interesnoj politici,o interesima koji su obavezujući za građane bez obzira što to niko neće da prizna jer mi imamo slobodnu volju građana prividnu upakovanu demokratiju koja u suštini nije to˝, rekao je Drago Vuković, sociolog.
˝U ovom etnički podijeljenom društvu nažalost i stranke koje pripadaju tom lijevom ideološkom cntru koji bi u fokusu trebao imati socijalna prava, prava radnika i one lahko upadaju u tajetnonacionalistički diskurs – ta jedna konfuznost djeluje da se i građani i građanke dfase ponašaju na sličan način koriste neke svoje percepcije šta bi za njizh bilo ključno s tim da bi h ja tu naglasila da je oko nas još verći problem ta neka velika apstinencija˝, izjavila je Zlatiborka Popov Momčinović, sociologinja.
I upravo zbog svega ovoga nije ni čudo što je onda godinama u Bosni i Hercegovini nizak nivo povjerenja građana u integritet i pravednost izbornog procesa, a još je poražavajuća činjenica što je sve više nezaintersovanih građana da uopće i izađu na izbore.