Usred tvrdnji o prljavim trikovima, Aleksandar Vučić je ostao na predsjedničkoj poziciji, a aktivisti kažu da ušutkava protivnike, piše danas britanski The Guardian.
Čuvari demokratije i aktivisti civilnog društva u Srbiji upozoravaju da zemlja klizi ka autokratiji pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji je ovog mjeseca izabran za drugi predsjednički mandat.
Foto: EURACTIV
Nakon kampanje poremećene izvještajima o široko rasprostranjenom podmićivanju, zastrašivanju i manipuliranju, Vučić je osvojio 60% predsjedničkih glasova. Ishod parlamentarnih i gradskih izbora u Beogradu i dalje je nejasan. Opozicija čeka da sudovi odluče da li će glasanje biti ponovljeno u područjima u kojima su se žalili na ozbiljne nepravilnosti. Kao rezultat toga, nova vlada neće biti formirana nekoliko mjeseci.
„Najvjerovatnija situacija je da će Vučić odugovlačiti ovaj proces i bit će problem, a on uvijek koristi probleme u svoju korist. On je tako odličan manipulator i strateg, da je u stanju da svaku situaciju okrene u svoju korist” rekao je Bojan Elek, zamjenik direktora Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
Međutim, rat u Ukrajini pred predsjednika predstavlja značajan izazov, jer se Srbija naizgled nalazi u sprezi između prijave za članstvo u EU i saveza sa Rusijom.
Dvije zemlje imaju bliske historijske, vjerske i kulturne veze, a Moskva je pružila ključnu potporu Beogradu u Vijeću sigurnosti UN-a, blokirajući nezavisnost Kosova. Srbija je potpuno ovisna o ruskoj nafti i plinu. Vučić je ove sedmice optužio Ukrajinu i neimenovanu državu EU, da su organizirali niz prijetnji bombama, avionima Air Serbia. Nije pružio dokaze za tvrdnju, koju je Ukrajina nazvala “neutemeljenom”.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, signali koji dolaze iz evropskih prijestolnica u Beograd jasno pokazuju da Vučićev čin balansiranja više nije održiv. “Traže oštriju osudu, ovo bi mogla biti laka pobjeda, i definitivno da se pridruže nekakvim sankcijama. Pokušat će tako igrati još malo, ali mislim da bi, ako konačno mora donijeti odluku, jedini racionalan izbor bio odabrati proevropsku stranu. Mogli bi se odlučiti pridružiti paketima sankcija koje Srbiji neće previše naštetiti” smatra Elek.
Predsjednik je oklijevao u osudi ruske agresiju, koja je u provladinim tabloidima u početku bila tretirana kao ukrajinska invazija na Rusiju. Srbija nije usvojila ikakve sankcije EU protiv Rusije od aneksije Krima 2014.
Srbijanski analitičari vjeruju da će se predsjednik vjerovatno pridružiti izravnim sankcijama Moskvi ako rat i dalje bude trajao kada se njegova nova vlada konačno formira.
Uprkos jasnoj svijesti o Vučićevim autokratskim tendencijama, Angela Merkel i Ursula von der Leyen prošle su godine posjetile Beograd u razmaku od mjesec dana.
“Mislim da to nije od pomoći, ali mogu razumjeti. Problem je u tome što EU u opoziciji ne vidi vjerodostojnog, dovoljno jakog partnera”, rekla je Biljana Đorđević, opoziciona zastupnica novoformirane zeleno-lijeve koalicije Moramo koja je osvojila 13 mandata. Opisala je kulturu endemske zloupotrebe parlamenta od strane vladajuće stranke, navodeći kao primjer budžet za 2018. koji je donesen bez rasprave nakon što su njegovi zastupnici na stotine amandmana iskoristili za petljanje i blokiranje bilo kakvih pitanja opozicije.
“Nažalost, evropski čelnici izabrali su stabilnost umjesto demokratije, što je stvarno loše. Također je potkopao EU ovdje u Srbiji. Ljudi su postali euroskeptici, što je i razumljivo”, rekla je Đorđević.
Stabilnost na Balkanu je kritično važna za EU, a čini se da je u Vučiću Bruxelles pronašao političara koji to može ponuditi.
Na posljednjim izborima 2020. godine Vučić je osigurao 188 mjesta u parlamentu od 250 mjesta. Taj je rezultat, međutim, najvećim dijelom posljedica bojkota opozicionih političara koji su protestovali protiv verbalnog zlostavljanja i sabotiranja parlamentarnih procesa od strane zastupnika vladajuće stranke. “Situacija u parlamentu je bila jako loša. Ljudi iz vladajuće stranke bili su verbalno agresivni, suludo je to što govore o vama”, istaknula je Đorđević.
Vukosava Crnjanski, direktorica CRTA-e za nadzor demokratije, objasnila je da su, u odsustvu opozicije u parlamentu u posljednje dvije godine, u tu ulogu nevoljno ubačene ličnosti iz civilnog društva.
„Ono što vidimo je ozbiljno nazadovanje demokratije u Srbiji, posebno u funkcionisanju institucija, uključujući i parlament. Vladajuća stranka 2016. je počela da utišava svaki slobodni glas u Srbiji”, rekla je Crnjanski.
Sofija Todorović, programska direktorica Inicijative mladih za ljudska prava u Beogradu, rekla je da ekstremno desničarske i nacionalističke grupe nekažnjeno zastrašuju organe za ljudska prava.
Todorovićevu su napale nacionalističke fudbalske pristalice na festivalu Mirëdita, „Dobar dan“ iz 2017. godine, na događaju koji promoviše kulturne veze između Kosova i Srbije u čijem organizovanju ona pomaže. Nakon napada, kažnjena je sa više od 350 funti zbog protesta tokom govora osuđenog ratnog zločinca Veselina Šljivančanina na događaju koji je organizovala predsjednikova stranka.
Srbija je jedna od četiri balkanske zemlje koje pregovaraju o pristupanju EU. U izvještaju Evropske komisije za 2021. o napretku u oblastima neophodnih reformi zabilježen je alarmantan nedostatak slobode medija, napadi na opoziciju i aktiviste civilnog društva, korupciju, organizirani kriminal i državnu kontrolu policije i pravosuđa.
“Zapaljivi jezik protiv političkih protivnika i predstavnika drugih institucija koji izražavaju različite političke stavove i dalje se koristio tokom parlamentarnih debata”, upozorava se u izvještaju Evropske komisije.
“Priroda autokratije je da se ne možete vratiti, veoma je teško ‘deautokratizirati’ lidera, osim ako ne dođe do nekog ogromnog vanjskog šoka, koji se možda dogodio s ratom u Ukrajini. Da bi ostao na putu ka autokratiji, Vučiću je potrebna podrška zapada. Bojimo se da ako odluči da okrene leđa Rusiji, to će mu omogućiti da nastavi.”, rekao je Elek.