Evropska komisija započela je s implementacijom velikog projekta o energetskoj tranziciji i izbacivanju uglja iz proizvodnje električne energije, a dio tog projekta je i BiH.
Naime, kako su nam potvrdili u Evropskoj komisiji, radi se o pružanju tehničke i finansijske pomoći 14 evropskih regiona, među kojima je i BiH, kako bi se u što kraćem roku pomoglo da se ugase termocentrale i umjesto njih izgrade održivi i zeleni izvori proizvodnje energije. Kada je riječ o BiH, kako nam je rečeno, uključeni su Termoelektrana Ugljevik, Termoelektrana Gacko, Termocentrala Tuzla, a u projekt su uključeni i Srednjobosanski i Zeničko-dobojski kanton.
Što se tiče Srbije, uključeni su Kostolac, Kolubara, Obrenovac i region Pomoravlja. U ovaj projekt su uključene i termocentrale s Kosova, iz Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Ukrajine.
U Evropskoj komisiji kažu da je inicijativa lansirana u decembru 2020. godine, a da ovog proljeća započinje implementacija pilot projekata.
“Cilj je da pomognemo tim zemljama i regionima da se oslobode zavisnosti od uglja i da krenu ka ekonomiji koja je karbon neutralna, a da istovremeno ta tranzicija bude pravedna. Mi ćemo pružiti podršku ovim regionima zavisnim od uglja, a koji se nalaze u susjedstvu EU”, kažu oni.
Iako je BiH potpisnica Inicijative o energetskoj tranziciji, i dalje postoje otpori zbog potencijalnih socijalnih problema i rješavanja pitanja rudara i njihovih porodica. Osim toga, kako je nedavno rečeno na energetskom samitu u Neumu, u većem dijelu Evrope ponovo dolazi do privremenog aktiviranja termocentrala zbog povećanja cijena energenata i ukrajinske krize, što bi, vjeruje se, barem kratkoročno moglo ugroziti neke od evropskih energetskih ciljeva.
Na stranici Evropske komisije je takođe naglašeno da je ova inicijativa u sklopu Evropskog novog dogovora, s konačnim ciljem da EU bude klimatski neutralna do 2050. godine.
U Sekretarijatu Energetske zajednice ističu da je njihova uloga da omogući konsistentnost i ujednačenost pri planiranju aktivnosti koje će se odvijati u sklopu projekta.
“Inicijativa će pomoći ovim regionima s dominantnim korištenjem uglja da dođu do povoljnog finansiranja i programa koji su zasnovani na različitim izvorima iz Evropske komisije, Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, kao i Evropske investicione banke”, naglasili su oni.
Što se tiče RS, cilj je da se ugalj u srednjoročnom periodu zamijeni gasom kao prelaznim rješenjem, a da se do 2050. u pogon stavi što više obnovljivih izvora energije, poput hidrocentrala, solarnih elektrana i vjetroparkova. Na samitu u Neumu je Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, najavio da će do 2027. godine u RS biti izgrađeno 600 megavata obnovljivih kapaciteta.
Zbog krize u Ukrajini, EU je juče donijela odluku o pooštravanju sankcija prema Rusiji, koje, između ostalog, uključuju i zabranu uvoza ruskog uglja, pa je za očekivati da će na početak ove inicijative za naš region uticati i širi geopolitički kontekst.