Potrošači između poskupljenja, neizvjesnosti i panike

0

Planeta Zemlja, odnosno ljudska civilizacija se u tri godine našla u dvije globalne krize koje već imaju udruženo i negativno djelovanje na globalne lance proizvodnje, opskrbe i trgovine što se na život običnih građana odražava kroz poskupljenje osnovnih životnih namirnica, građevinskog materijala, energenata, lijekova i različitih usluga.

Sredina marta svake godine je prilika da ukažemo na stanje, prava i izazove sa kojima se suočavaju potrošači. S obzirom da smo kao pojedinci u isto vrijeme i potrošači, svakog dana u kupovini ili korištenju usluga svi dijelimo istu sudbinu.

Pandemija je donijela niz promjena na tržištu čiji epilog, obim, intenzitet i kraj još ne naslućujemo. Globalna poskupljenja gotovo svih sirovina, energenata i proizvoda u kombinaciji sa ruskom invazijom na Ukrajinu ne ostavljaju prostora za optimizam u vremenu koje je pred nama.

Ako navedeno stanje različitih kriza percipiramo kao nuđenje prilika i šansi onda imamo pravo na optimizam. Da bismo bolje razumjeli ovaj koncept preporučujem fenomenalnu knjigu Toma Standaga Jestiva povijest čovječanstva koji otkriva ulogu hrane u razvoju ljudske civilizacije, a posebno u geografskim otkrićima, migracijama, politici, ratovima, industriji…

Od upravljanja kućnim budžetom do vođenja države

Stara dobra narodna izreka kaže da se (ne)odgoj nosi iz kuće. U kontekstu globalnih turbulencija nikad više nije naglašena potreba za vještinama upravljanja, vođenja i planiranja kućnog budžeta i potreba. Oslanjanje na vanjske izvore, uvoz, odnosno trgovačke centre države i građana se pokazalo kao loš izbor i u vrijeme pandemije i na početku ruskog napada na Ukrajinu.

Posljednjih mjeseci potrošači su izloženi ne samo poskupljenju gotovo svih proizvoda nego i njihovom upitnim kvalitetom, manipulacijama kroz medije, premašivanjem zakonskih trgovačkih marži itd.

Najsvježiji primjer poticanja na panično kupovanje goriva preko državnog medija je najdrastičniji primjer medijske neodgovornosti. Slična pojava se ponovila kad je u pitanju nepotrebna masovna kupovina brašna što je dovelo do njegove nestašice u trgovina i gomilanja u kućama, podrumima ili skladištima pojedinih paničnih potrošača ili zlonamjernih preprodavača, švercera…

Pšenica u silosima može stajati mnogo duže od brašna u vrećama u neadekvatnom prostoru. Ovo je samo jedan od primjera urušavanja društvenog povjerenja u okolnostima kriza. Od svega navedenog najjači negativni uticaj ima konstantna neizvjesnost na tržištu koja traje već treću godinu. Država, odnosno vlast na različitim nivoima mora preuzeti odgovornost kako bi se osigurale robne rezerve i druge zalihe te olakšalo opterećenje na krajnju cijenu proizvoda.

Pokazati odgovornost prema porodici i društvu

Državni parlament Bosne i Hercegovine je kroz odluku o zamrzavanju akciza na gorivo i izmjenama obračuna PDV-a pokazao rijetki konsenzus što je dobar primjer političke odgovornosti. Ono što je izostalo jest hitno sazivanje sjednice Doma naroda kako bi navedena odluka brže se provela u praksu. Naravno, sve ovo se moglo mnogo ranije uraditi.

Svaki potrošač, odnosno odgovorni domaćin mora da unaprijedi vlastite kapacitete i resurse za proizvodnju hrane, bolje planiranje i organizaciju kako bi više uštedili i bili manje izloženi ogromnim poskupljenjima. Ova priča traje od početka pandemije, ali sa ratom u Evropi nužnost za iskorištavanjem svakog domaćeg resursa postaje sve veća. Sad ili nikad je prilika da se vratimo svojim korijenima, zemlji naših roditelja, predaka i da jedan dio vlastite potrebe za hranom sami osiguramo.

Proljeće je pred nama, iskoristimo priliku i svojim primjerom pokažimo odgovornost prema svojoj porodici i društvu. Proizvodnja hrane nije samo pitanje komercijalne računice, nego je to prije svega pitanje suvereniteta i dostojanstva jer značajan dio nezavisnosti svake države je određen količinom proizvedene hrane.

Osjećaj prema državi, odgovornost prema društvu se razvija, ali i testira u kući. Prenesimo na mlađe dragocjena iskustva i vještine obrade zemljišta, uzgajanja i prerade povrća i voća, mlijeka, mesa… Od naše spremnosti da djelujemo na vrijeme i preventivno ovisi budućnost naše porodice i društva.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here