Sukob u Ukrajini doveo je do deficita suncokretovog ulja na svjetskom tržištu, a situacija u BiH je takva da se, što zbog prošlogodišnjih suša, što zbog visokih cijena repromaterijala, sve manje poljoprivrednika odlučuje za uzgoj ove uljarice, dok je istovremeno otežan uvoz sirovina.
Naime, kako prenose svjetski mediji, obustavljena je prerada suncokretovog sjemena, ali i izvoz, što utiče na obim isporuke. Mađarska, koja je obustavila izvoz suncokretovog sjemena, i Sjeverna Makedonija, koja je obustavila plasman ulja na druga tržišta, samo su neke od zemalja koje su već obustavile izvoz.
Cijene su u konstantnom rastu, te smo navikli da poskupljenja suncokretovog ulja imamo gotovo svake sedmice, tako da sada litar u trgovinama širom BiH varira od 3,29 do čak 4,85 KM.
Kako su ranije naveli u kompaniji “Bimal” iz Brčkog, cijene ulja su rasle, ali se to događa zbog svih tržišnih dešavanja.
Dodali su da oni kao proizvođači ne određuju cijenu jestivog ulja u marketima, te da ta ona zavisi isključivo od trgovaca, marži, PDV-a i svega ostalog što ulazi u krajnji iznos koji potrošač plaća.
“Tačne prognoze o daljem rastu cijena nije moguće dati, budući da sve zavisi od dešavanja na svjetskom tržištu. Mi smo u skladu s tim i napravili posljednju nivelaciju. Trenutni sukob Rusije i Ukrajine onemogućava da dođemo do povoljnih uslova nabavke sirovine, a ove dvije zemlje su među najvećim proizvođačima i izvoznicima suncokreta i suncokretovog ulja. Aktuelni sukob generalno vrši veliki pritisak na industriju jestivog ulja”, kazali su ranije u ovoj kompaniji.
Dodali su da do nivelacije cijena dolazi zbog nedostatka domaće sirovine.
“Ne možemo se osloniti na sjeme uljarica iz BiH, sirovinu moramo da uvozimo, odnosno da kupujemo na inostranim tržištima, što je osnovna prepreka u kriznim situacijama. One zemlje koje imaju svoju sirovinu su u prednosti, jer turbulencije na svjetskom tržištu sporije utiču na domaći proizvod na polici. Ono što možemo reći je da, iako naša kompanija najveći dio proizvoda plasira na inostrana tržišta, u ovoj situaciji ćemo uvijek staviti domaće tržište kao prioritet i nastojati da obezbijedimo stabilno snabdijevanje BiH”, naveli su u “Bimalu”.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), od 1. januara do 28. februara ove godine u BiH je uvezeno 5.108.995 kilograma suncokretovog ulja vrijednosti 14.054.764 KM.
U istom periodu je iz BiH izvezeno 3.843.052 kilograma ovog ulja vrijednosti 10.130.350 KM.
Najviše ulja smo uvezli iz Srbije za 9.387.823 KM, zatim Mađarske 3.032.250 KM, te Hrvatske 1.621.071 KM.
“Tokom prva dva mjeseca ove godine je iz BiH najviše ulja izvezeno u Austriju, 4.863.926 KM, Hrvatsku 1.470.499 KM, te na Filipine 1.467.979 KM”, naveli su u UIO BiH.
Kada se pogledaju podaci UIO BiH za prethodne dvije godine vidljivo je da je 2021. u odnosu na godinu ranije uvoz, ali izvoz ove osnovne životne namirnice pao. Tako je 2021. godine u BiH uvezen 41.139.521 kilogram suncokretovog ulja za iznos od 99.191.826 KM, dok je godinu ranije izvezeno 65.739.187 kilograma ovog ulja u iznosu od 103.743.621 KM.
Kako su naveli poljoprivrednici, prošlogodišnja suša je devastirala prinose suncokreta, a ove godine zbog enormnog rasta cijena repromaterijala sve manje poljoprivrednika se odlučuje za uzgoj ove uljarice.
Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kazao je da je na području Semberije suncokretom zasijano relativno malo površina.
“To je oko 15 hektara. Nešto je rađeno za sjemensku kuću iz Novog Sada, a nešto je predato za kompaniju ‘Bimal’ Brčko, ali su to male količine”, rekao je Bakajlić za “Nezavisne novine”.
Dodao je da je prošla godina, koja je bila sušna, pokazatelj da se ljudi sve manje, a možda i uopšte ne upuštaju u uzgoj ove uljarice.
“Slabo ko je ove godine rekao da će sijati suncokret, sem tih nekoliko ljudi koji i dalje pokušavaju izvesti sjeme za sjemensku kuću u Vojvodini”, kazao je Bakajlić.
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kaže da se relativno mali broj poljoprivrednika kako u ovom kantonu, tako i u ostatku FBiH bavi uzgojem suncokreta.
“U Tuzlanskom kantonu nema zasada suncokreta, ali to kod nas i nije tradicija. Najviše se sadi oko Brčkog, Orašja, u Semberiji, tamo ide suncokret”, rekao je Hasanović.