Robne rezerve BiH: Sedam eura po glavi stanovnika

0

Federacija BiH ono što drži u rezervama smatra ‘državnom tajnom’, Republika Srpska nema rezerve, već interventne nabavke, dok regija ima deseterostruko više.

Bosna i Hercegovina, država sa 3,28 miliona stanovnika, posjeduje robnih rezervi (ili je u procesu njihove nabavke, ovisno o entitetu koji se posmatra) u vrijednosti od 23,6 miliona eura.

Prostom računicom dobije se 7,2 eura po glavi stanovnika, no nije riječ samo o hrani, već i o gorivu.

O čemu se radi, koje su količine, kako teku nabavke i koji su problemi od nadležnih entitetskih tijela nismo uspjeli dobiti informacije.

‘Državna tajna’ u entitetu Federacija BIH

Federalnu upravu robnih rezervi pitali smo:

– Kakvo je trenutno stanje s robnim rezervama kada je riječ o hrani? Čega ima, čega nema i koliko bi to moglo potrajati stanovnicima  entiteta Federacija Bosne i Hercegovine?

– Koji su kapaciteti i šta se radi na njihovom popunjavanju, bilo kratkoročno ili dugoročno? Da li će se povećavati kapaciteti?

– Na koje probleme Federalna direkcija nailazi u radu i šta je potrebno da se oni riješe?

Dobili smo obrazloženje da “Federalna direkcija robnih rezervi radi sukladno odredbama Zakona o robnim rezervama u Federaciji BiH, gdje se informacije iz Programa i Planova smatraju ‘državnom tajnom’. Također, Vlada Federacije BiH o istim stvarima raspravlja i donosi odluke na zatvorenoj sjednici Vlade.“

Navodi se i da “u ovom trenutku vrijednost robnih zaliha kojima raspolaže Vlada Federacije BiH iznosi cca 30 miliona konvertibilnih maraka [15 miliona eura]“.

O čemu se radi, koje su količine, šta je naručeno i šta se naručuje – nismo doznali.

Entitet Republika Srpska nema stalne zalihe

Za stanje robnih rezervi u bh. entitetu Republika Srpska brine se Ministarstvo trgovine i turizma, kojem smo poslali isti upit kao i Federalnoj direkciji.

Iz kabineta entitetskog ministra su kazali kako je Narodna skupština RS-a 2017. godine usvojila Zakon o interventnim nabavkama, kojim se “uređuje način interventnih nabavki proizvoda, roba i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu RS-a“.

Ističu kako je ovim zakonom promijenjen sistem funkcioniranja robnih rezervi u RS-u, a poslovi koji se odnose na interventne nabavke podijeljeni su između vlade entiteta, odnosno nadležnog ministarstva, i lokalnih zajednica.

“Donesenim Zakonom o interventnim nabavkama RS-a nije predviđeno postojanje stalnih zaliha robe, kako je to predviđao Zakon o robnim rezervama, već on institucijama omogućava hitnu nabavku roba u uslovima rada kada je potrebna intervencija nadležnih institucija. Ovakvo zakonsko rješenje proisteklo je iz potrebe da se unaprijedi sistem robnih rezervi te eliminišu slabosti prethodnih zakonskih rješenja i da se oblast robnih rezervi definiše na način prilagođen uslovima tržišta“, ističu u odgovoru iz Ministarstva trgovine i turizma.

Dalje se navodi kako entitetske institucije, “u skladu sa odredbama ovog zakona, imaju mogućnost obezbjeđenja neophodnih roba bez potrebe formiranja pravnog subjekta, kao što je to bio slučaj u prethodnom periodu, odnosno po prethodnom zakonu“.

“S tim u vezi, Vlada RS-a usvojila je na 159. sjednici 3. marta 2022. godine Informaciju o mogućnostima realizacije interventnih nabavki roba, kojom se nalaže nabavka osnovnih životnih namirnica i nafte u iznosu od 15 miliona KM [7.5 miliona eura]“, dodaje se u odgovoru.

‘Država spremna pomoći kad entiteti zatraže’

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac na upit Al Jazeere ističe kako ovo ministarstvo stalno komunicira s entitetskim i redovno analiziraju vanjskotrgovinski promet.

“Pitanje robnih rezervi, kao što ste i sami napomenuli, u ustavnoj je nadležnosti entiteta i vjerujem da institucije RS-a i Federacije BiH rade u korist svih građana i vode računa o zalihama životnih namirnica“, kaže ministar.

“Svakodnevno dobijamo informacije da je stanje stabilno, da nema nestašica osnovnih životnih namirnica, da su trgovine dobro snabdjevene i da nema razloga za veću zabrinutost građana. Istina, svjesni smo mogućih poremećaja na tržištu, ali uvjeren sam da će nadležne institucije odgovorno pristupiti takvim izazovima.“

Ukazuje kako će Vijeće ministara Bosne i Hercegovine “dati doprinos svaki put kada za to bude izražena potreba institucija“ entiteta.

“Podsjetiću da je to bio slučaj i na početku pandemije COVUID-19, kada su nadležne institucije na ovom nivou vlasti obezbijedile nesmetan protok robe i uredno snabdijevanje hranom, lijekovima i sanitetskim materijalom, kao i vakcinama.“

“Naše opredjeljenje je da na temelju zahtjeva i potreba RS-a i Federacije BiH predlažemo aktivnosti i mjere koje će omogućiti stabilnost domaćeg tržišta“, dodaje Košarac.

Potreban pravi model, ne čekati strane donacije

S ekonomistom Admirom Čavalićem smo porazgovarali o navedenoj situaciji. Za oznaku “državna tajna“ u Federaciji BiH kaže kako je nepotrebna, da je to naslijeđe prošlosti te kako nam je u vrijeme krize jako potrebna transparentnost, kao karakteristika demokratije i tržišne ekonomije.

“Dezinformiranost vodi ka paničnoj kupovini, što narušava tržišne odnose. Oznaku trajnosti treba pod hitno ukloniti i pristupiti modelu kriznog komuniciranja, kako bi se smirila javnost. Vezano za vrijednost od 30 miliona [KM, 15 miliona eura], vjerovatno da je to nedovoljno, međutim ,još uvijek ne znamo šta će se dalje dešavati na globalnom tržištu, tako da je teško planirati koliko je tačno potrebno i, još važnije, koje vrste roba“, ističe Čavalić kada smo govorili o Federaciji BiH.

Za RS ističe kako je interventna nabavka jedina opcija, jer je tamošnji sistem robnih rezervi ranije bankrotirao.

“U kratkom roku ovaj model daje bolje rezultate, ali dugoročno posmatrano, uz pretpostavku funkcionalnosti sistema, robne rezerve su bolja opcija. Nažalost, kao i sve drugo u okviru javnog sektora, i sistem robnih rezervi je dio ‘političkog plijena’, pa dolazi do njegove erozije, ili pak bankrota, kao u slučaju RS-a.“

Prosjek od sedam eura nije ni blizu potreba Bosne i Hercegovine, no ranije je grupa ekonomista pisala o tome da je bolje fokusirati ove sisteme na zaštitu onih najviše ugroženih, govori Čavalić.

“To smo i objavili u posljednjem FNF redovnom ekonomskom izvještaju, koji je objavljen krajem prošle godine. Pritom se može koristiti vaučerizacija kao način pravedne distribucije egzistencijalnih namjernica prema 20 do 30 posto populacije“, dodaje.

Na upit da prokomentira stavove da su bh. vlasti usporene na popunjavanju i održavanju rezervi te da će se ponovo, kao u slučaju vakcina protiv korona virusa, nadati donacijama iz regije i svijeta, sagovornik Al Jazeere kaže da sumnja kako je to slučaj, jer ne očekuje nestašicu, već poskupljenja.

“Vezano za naftu i naftne derivate, Bosna i Hercegovina, a posebno Federacija BiH, manje je izložena spram susjedne Srbije, naprimjer. Postoji više nezavisnih izvora ovog energenta. Robne rezerve su potrebne kako bi se u vanrednim situacijama interveniralo, ne sistemski, već ciljano, i, naravno, kako bi se smanjila panika u javnosti. Iskreno, ne očekujem da ćemo doći u situaciju da nam se doniraju robe, poput ranije situacije s vakcinama.“

Čavalić smatra kako bi bilo najbolje, razumijevajući postojeću krizu i nemogućnost značajnijih intervencija na tržištu u svrhu smanjivanja cijena, da Bosna i Hercegovina ima sistem robnih rezervi koji će obezbjediti egzistencijalna dobra za najugroženiji dio populacije.

“Prethodno, trebamo socijalnu kartu, odnosno jasnu evidenciju najugroženijih, zatim sistem automatizma pri distribuciji i/ili izdavanje socijalnih vaučera“, zaključuje.

U bh. susjedstvu već napunili skladišta

Nedavno je objavljeno kako je Republička direkcija za robne rezerve Srbije početkom mjeseca povećala zalihe koje mogu zadovoljiti tromjesečne potrebe stanovništva u slučaju vanredne situacije koja bi uzrokovala poremećaje na tržištu. Navodi se kako su povećane zalihe pšenice, kukuruza, ulja, šećera, kao i energenata. Kada je riječ o prehrambenim proizvodima iz uvoza, zalihe riže, graha i soli su uvećane, tako da će moći zadovoljiti potrebe za duže od tri mjeseca.

U slučaju da dođe do nepredviđenih okolnosti, nadležni u Srbiji su spremni zaštititi domaće tržište carinskom politikom i sprečavanjem izvoza strateških prehrambenih proizvoda, prenijeli su tamošnji mediji.

Sa druge strane, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske kažu kako ova država trenutno ima 220 skladišta robnih zaliha, vrijednosti strateških robnih zaliha u iznosu od 552.943.117,47 kuna (73,37 miliona eura).

Navodi se kako budžet za robne zalihe varira ovisno o godini, a sve ovisi o količini prodanih starih zaliha i potrebama za novim narudžbama. Novac za stvaranje, korištenje i obnavljanje robnih zaliha osigurava se iz državnog budžeta, od zakupnine skladišta i najma opreme robnih zaliha te od viška prihoda ostvarenog iz poslovanja robnim zalihama prethodnih godina.

Prehrambeni proizvodi čine 46,93 posto strateških robnih zaliha. Uz žitarice i prerađevine od žitarica, tu spadaju meso i mesne konzerve, mlijeko i mliječne prerađevine, ulje, šećer i drugo. Neprehrambeni proizvodi čine 53,61 posto robnih zaliha, a to su naftni derivati, višenamjenske cisterne, plovila, agregati, pumpe, oprema i roba za opskrbu, smještaj i zbrinjavanje stanovništva te oprema za zaštitu od poplava.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here