Zbog rekordnih cijena pšenice na berzama, kod bh. mlinara poskupjelo je brašno, što se odrazilo na više cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda.
Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da od petka imaju nove cjenovnike, pa tako hljeb od 600 grama košta 1,5 KM, dok je prethodno koštao 1,20 KM.
“Od početka ove godine cijena hljeba porasla je za pola KM”, kazao je Pelemiš i dodao da su i cijene peciva rasle srazmjerno.
“Kifla, koja je koštala 30 feninga, sada košta od 40 do 50 feninga, zavisno od gramaže”, kazao je Pelimiš.
Kako je rekao, što se tiče daljeg rasta cijene hljeba, ali i pekarskih proizvoda, oni na to ne mogu da utiču.
“Sve zavisi od kretanja cijena ostalih proizvoda, pa ako se nastavi rast cijena brašna i pšenice, i mi ćemo morati podizati cijene da bismo mogli da poslujemo”, naveo je Pelemiš.
Kako je rekao, pšenice ima u dovoljnim količinama, a jedini problem predstavljaju cijene, koje, kako ističe, ruše rekorde.
Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da pšenica sada košta 350 evra, dok je prije desetak dana koštala 270 evra po toni, pa su zbog toga mlinari pekarima najavili novu cijenu brašna.
“Krajem novembra cijena brašna bila je 0,72 KM, a sada je 1,07 KM po kilogramu, tako da nas u narednim danima očekuje skuplji hljeb za 20 feninga, pa će tako koštati 1,90 KM”, kazao je Trivić, ističući da je hljeb sa ovim novim cijena u ovoj godini skuplji za 35 do 40 feninga.
Kako je pojasnio, ovako visoke cijene pšenice su “cijene panike”, jer sigurno je da domaći mlinari nemaju problem sa nestašicom ove žitarice.
“Dešavanja u Ukrajini i Rusiji uzrokovala su talas poskupljenja i strah od eventualne nestašice te su građani pojačali kupovinu”, kazao je on. Iz sarajevske kompanije “Klas” kazali su da je cijene pšenice na tržištu posljednjih sedam dana dostigle svoj rekord, a otežana isporuka je dodatna otežavajuća okolnost za proizvođače hljeba.
“Poskupljenje pšenice za 30 odsto nas je, zbog ekonomičnog poslovanja naše kompanije, primoralo na korekciju cijena”, kazali su iz ove kompanije, iz koje ističu da je cijena “Klasovog” narodnog hljeba ostala ista.
“Zbog vrlo dinamičnih promjena cijena pšenice, praktično iz dana u dan, do daljeg ne možemo davati pouzdane prognoze cijena sirovine i energenata, a samim tim ni naših finalnih proizvoda”, kazali su oni.
Da su više cijene hljeba neopravdane, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” Prijedor.
“Pogotovo sada, u ovom periodu, podižu cijene kada očekujemo da se smanji iznos PDV-a na osnovne životne namirnice. Ovo je lov u mutnom iz razloga što će u narednim danima i cijene goriva ići nadolje”, kazala je Marićeva.
Inače, Agencija za hranu Ujedinjenih nacija objavila je kako bi međunarodne cijene hrane i hrane za životinje mogle porasti između osam i 20 odsto kao rezultat sukoba Rusije i Ukrajine.
Prema početnoj procjeni, Organizacija za hranu i poljoprivredu kaže da nije jasno hoće li Ukrajina moći požnjeti usjeve tokom potencijalno dugotrajnog sukoba. Isto tako, postoji neizvjesnost u vezi s izvozom ruske hrane. Procjenjuje se kako od 20 do 30 odsto uobičajenih površina neće biti zasijano ili se neće obaviti žetva.