Pune dvije godine korone: Naredne dvije sedmice i dalje ključne

0

Naredne dvije sedmice su ključne – sad već kultna rečenica koju smo svi sa strepnjom slušali obilježila je početak teške borbe s virusom korona, koja se, uprkos svim nadanjima, i nakon dvije godine nije završila, a virus je i dalje dio naše svakodnevice.

Sve oči su tada bile uprte u grad na Vrbasu, u kojem su se, na početku pandemije virusa korona, donosile i prve restriktivne mjere.

Zatvaranje škola i prelazak na online nastavu, skraćivanje radnog vremena ugostiteljskih objekata i prodavnica, uvođenje policijskog časa, nošenje maski i rukavica u zatvorenom i na otvorenom, zatvaranje granica, zabrana okupljanja građana… samo su neke od mjera kojih su se građani BiH pridržavali u posljednje dvije godine.

Skoro da nema dijela društva na koji ovaj virus nije uticao, a najveći pritisak su osjetili medicinski radnici. Presjek stanja nakon dvije godine je takav da su u BiH dosada od 1.702.880 testiranih pozitivan test imale 371.553 osobe, dok je evidentirano i 15.484 smrtnih slučajeva.

Tračak nade da će se virusu stati ukraj predstavljala je vakcina, a prve doze su 12. februara primili zaposleni u Univerzitetskom kliničkom centru RS (UKC RS).

Da je na početku pandemije sve bilo usmjereno na zdravstveni sistem, za “Nezavisne novine” potvrdio je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, koji je dodao da smo svi vrlo brzo shvatili da se ovaj virus odražava na sve aspekte života.

“Bilo bi teško nabrojati sve radne sate, sve probleme na koje smo nailazili i koje smo rješavali u hodu”, kazao je Šeranić, dodajući da je ponosan što nijedan pacijent nije ostao nezbrinut, a nijedan zdravstveni radnik nije bio nezaštićen.

“Sigurno da postoje stvari koje smo mogli uraditi i drugačije i bolje, ali treba pomenuti i da je Srpska uvijek išla korak ispred drugih, kada su u pitanju mjere, ali i nabavka vakcina”, naveo je Šeranić, dodajući da je najponosniji kako na građane, koji su pokazali visok nivo odgovornosti i solidarnosti, tako i na medicinare.

Jela Aćimović, epidemiolog iz Instituta za javno zdravstvo RS, je kazala da je u ovom momentu u RS epidemiološka situacija poboljšana, jer se kod malog broja ljudi pojavljuje infekcija, dok se rasterećuju kapaciteti bolnica.

“Ako tako ostane, onda je to zaista momenat za slavlje, ali epidemiolozi uvijek naglašavaju da smo dosad više puta prerano proslavili završetak pandemije. Naše su procjene da bi ovo mogao biti izlazak, ali ne treba se pretjerano opustiti”, rekla je Aćimovićeva, dodajući da je ova pandemija velika lekcija, prvenstveno epidemiolozima. Istakla je da nisu nezadovoljni brojem vakcinisanih, koji se kreće oko 40 odsto, ali da je vidljivo da se nakon velike početne zainteresovanosti građana broj sada smanjio. Dodala je da je dosad propao i značajan broj vakcina, najviše jer im je rok trajanja istekao.

“Uglavnom su to vakcine koje su stigle kao donacija, a iz nekog razloga građani nisu htjeli da se vakcinišu, kao što je slučaj s vakcinom astra zeneka, kojih je dosad propalo 359.880 doza”, zaključila je Jaćimovićeva.

Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti UKC RS, za “Nezavisne” je navela da se ova klinika i prije prvog slučaja počela pripremati za dolazak novog virusa, kada su iz Kine stigle prve informacije o novom SARS-COV2 virusu.

“Ovaj virus ima svojstvo mutiranja, pa smo dosad imali pet valova, a posljednji je sada u januaru izazvan omikron sojem”, rekla je Verhazova, dodajući da su zdravstveni radnici postali vispreniji u borbi s ovom bolešću, te da sada imaju protokole koje na početku pandemije nisu imali.

Goran Čerkez, zamjenik federalnog ministra zdravlja, kazao je da smo na početku pandemije bili među zemljama koje su dale najbolje odgovore.

“Kad smo imali lockdown, to smo blagovremeno uradili, FBiH je odgovarala dosta dobro, imali smo i dosta zajedničkih sastanaka među entitetima”, rekao je Čerkez, dodajući da treba imati na umu da BiH u odnosu na druge evropske zemlje ima manje resurse.

Da su zdravstveni radnici sigurno podnijeli najveći pritisak pandemije, potvrdio je Ednan Drljević, infektolog iz Opšte bolnice “Abdulah Nakaš” Sarajevo, koji je dodao da je zdravstveni sistem posljednje dvije godine učio i prilagođavao se situaciji.

“Problem je predstavljala velika smrtnost, do koje je došlo jer se nije na vrijeme pandemija dovoljno usporila, što je dovelo do velikog pritiska na zdravstvo, te su ljudi često dolazili kasno ljekaru”, zaključio je Drljević.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here