Ako bi u Ukrajini izbio rat, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik bi mogao, ohrabren iz Moskve, “pojačati svoj separatistički nagon”, piše ugledni The Economist.
“Ploča na veličanstvenoj sarajevskoj staroj gradskoj vijećnici, podignutoj za vrijeme austrougarske imperije, obilježava njeno uništenje od strane “srpskih zločinaca” 1992. godine. Dvorana je rekonstruirana, ali se Bosna i Hercegovina raspada. Zemlja se suočava sa najgorom krizom od završetka rata 1995. Godine,” započinje članak.
Objašnjava se kako je došlo do trenutne strukture BiH i njena dva entiteta, te da je iznad njih “uglavnom nemoćna nacionalna vlada, koja je postepeno stekla još nekoliko ovlasti i malu vojsku”, a taj dogovor nagdleda stranac, visoki predstavnik.
“Sistem pomaže u održavanju mira među nekada zaraćenim etničkim grupama u Bosni, ali također pruža ogromne mogućnosti za korupciju,” navodi se.
Međutim, sada je ta struktura pod prijetnjom. List navodi da član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, želi da želi da vrati ovlaštenja koja su prenijeti sa entiteta Republike Srpke na državni nivo.
“To je secesija u svemu osim po imenu. Najeksplozivniji prijedlog je da se ponovo stvori Vojska RS, koja je ubila 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine.”
Dodikova “igra moći” je počela u julu, nakon što je visoki predstavnik nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. Poslanik u Parlamentu BiH Damir Arnaut kaže da je Dodikov pravi cilj da “odbije debatu o korupciji”, navodi se.
“U međuvremenu HDZ, glavna stranka bosanskih Hrvata, prijeti poništenjem planiranih izbora za ovu godinu,” dodaje list, te objašnjava da se Hrvati u BiH godinama već protive činjenici da Bošnjaci i Hrvati zajedno glasaju za bosanske i hrvatske predstavnike Federacije u Predsjedništvu, pa je stoga Željko Komšić biran uglavnom bošnjačkim glasovima.
“Rasprave oko etničkih podjela ostavljaju političare u BiH nesposobnim da vladaju. Zemlja ima drugi najveći broj umrlih od Covid-19 u Evropi u odnosu na broj stanovnika. Premijeru Federacije se sudi za korupciju vezano za nabavku nestandardnih respiratora. U RS-u je korišten jeftini industrijski kisik za pacijente s covidom umjesto medicinskog,” navodi se.
Zatim se opisuju scene sa neustavnog obilježavanja praznika 9. Januara u Banjaluci, čemu je prisustvovao i ruski ambassador u BiH.
Također se navodi činjenica da su uvedene sankcije proitiv Dodika zbog njegovih aktivnosti.
“Pojedine evropske zemlje će slijediti taj primjer, ali ne i EU u cjelini, jer Mađarska, koja podržava Dodika, to neće dozvoliti,” dodaje se.
“Atmosfera je grozničava. Neki opet pričaju o ratu, iako Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva u RS-u, kaže da za to “nema šanse”. Granica, kaže on, dijeli kvartove i svaki dan ljudi iz RS-a idu na posao u Sarajevo dok ljudi iz glavnog grada dolaze na skijanje u manji bh. entitet. Dogovori se mogu postići kako bi se zaustavilo povlačenje RS-a iz državnih institucija, rekao je on.
“Atmosfera je grozničava. Neki opet pričaju o ratu, iako Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, koje je u RS, kaže da za to “nema šanse”. Granica, kaže, dijeli naselja i svaki dan ljudi iz RS-a idu na posao u Sarajevo, a iz glavnog grada dolaze na skijanje u njegovu izbornu jedinicu. Mogu se sklopiti dogovori kako bi se zaustavilo povlačenje RS iz nacionalnih institucija, kaže on,” navodi list.
Zlatko Miletić, narodni poslanik i bivši načelnik policije, kaže da je broj ljudi naoružanih u BiH previše mali, te da bi jedino moglo doći do “pravog rata” kada bi se umiješale Srbija i Hrvatska.
“Diplomate posmatraju Ukrajinu. Ako tamo izbije rat, gospodin Dodik, ohrabren Moskvom, mogao bi pojačati svoj separatistički nagon. Bosna je više puta preživjela krize od 1995. godine, a vjerovatno će preživjeti i ovu. Ali stanovništvo se smanjilo sa 4 miliona 1991. godine na oko 3 miliona danas,” navodi list.
“Bosanci glasaju nogama,” dodaje se.