Sve češće presude za klevetu protiv novinara u BiH otvaraju pitanje – da li pravosuđe štiti ugled ili guši slobodu medija. U Sarajevu se o tome raspravljalo na skupu koji su organizovali Centar za istraživačko novinarstvo i Balkanska istraživačka mreža BiH. Upozorili su da pojedine sudske odluke mogu imati ozbiljne posljedice po pravo javnosti da bude informisana.
U fokusu su sve češći sudski postupci za klevetu protiv novinara, urednika i medija. Na okruglom stolu u Sarajevu upozoreno je da pojedine presude mogu imati direktan uticaj na slobodu izražavanja i rad medija u Bosni i Hercegovini.
VLADO ADEMOVIĆ, advokat
“Nastala je jedna prilična pomutnja u sudskoj praksi. Sudovi različito reaguju na to. Ono što je meni važno jeste posebno potenciranje SLAP tužbi, dakle tužbi koje se pokreću da bi se novinari, najjednostavnije rečeno, ućutkali.”
Posebno zabrinjavaju odluke koje nalažu brisanje novinarskih tekstova, što se smatra jednom od najrestriktivnijih mjera. Stručnjaci upozoravaju da takva praksa može ograničiti ne samo rad medija, već i pravo javnosti da bude informisana.
DENIS DŽIDIĆ, BIRN BiH
“Posebno pitanje jeste nedavna odluka, po prvi put u BiH, gdje je sud naložio da se potpuno ukloni jedan tekst. Mislimo da to nije u skladu sa preporukama Evropskog suda za ljudska prava i da je to iznimno problematičan način postupanja.”
Zbog takvih postupaka, upozorava se i na šire posljedice po novinare i njihov rad.
LEJLA BIČAKČIĆ, Centar za istraživačko novinarstvo
“Svako momentalno optuživanje za klevetu jeste jedan vid prijetnje i institucionalne cenzure. Novinari se povlače iz određenih tema jer su izloženi sudskim procesima koji su dugotrajni.”
Učesnici ističu potrebu usklađivanja domaće sudske prakse sa standardima Evropskog suda za ljudska prava, kako bi se osigurala ravnoteža između zaštite ugleda i slobode izražavanja.