Zbog sankcija ruskom vlasništvu u NIS-u Srbija bi se mogla suočiti s nestašicama goriva. Energetski stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice, a kao partner spominje se i hrvatski JANAF.
Sankcije koje su Naftnoj industriji Srbije (NIS) uvedene zbog većinskog ruskog vlasništva ozbiljno prijete energetskoj stabilnosti Srbije. Zalihe nafte i naftnih derivata polako se troše, rješenje se još ne nazire, a vremena je sve manje. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će država zbog sankcija NIS-u “poduzeti mjere”, ali je isključio mogućnost nacionalizacije. Na benzinskim stanicama u Srbiji trenutno je stanje mirno, ali raste zabrinutost građana zbog mogućih posljedica američkih sankcija.
– Vjerojatno da da. Da će biti nestašice, sad ne znam koliko će se to odraziti na naše stanovništvo, kaže jedan sagovornik iz Beograda.
Prekretnica u krizi mogla bi biti već u ponedjeljak, kada u Beograd stiže prvi čovjek Gazprom Njefta na razgovore sa srpskim vlastima.
Prema informacijama koje kruže u energetskim krugovima, uvjeti za nastavak poslovanja NIS-a su sve stroži.
– Da bi se sankcije povukle, vlasništvo ruskih tvrtki u NIS-u mora pasti ispod 50 posto, objašnjava Jelica Putniković, urednica portala Energija Balkana.
U Srbiji se sve glasnije spominje mogućnost ulaska države u vlasničku strukturu NIS-a, ali situacija je dodatno zakomplicirana najavama interesa iz Hrvatske. Energetski stručnjak Željko Marković smatra da hrvatski Jadranski naftovod (JANAF) vidi interes u ovoj situaciji.
– Postoji uspješna suradnja iz prošlosti. Čak bi JANAF, iz poslovne perspektive NIS-a, mogao biti najprihvatljiviji partner, rekao je Marković.
NIS se već ranije suočavao s problemima nakon prvih sankcija uvedenih 2014. godine zbog ruske aneksije Krima.
– Najveću dobit imali su 2022. godine – gotovo milijardu eura. Od tada se dobit smanjuje oko 50 posto godišnje. U početku to nije bila posljedica sankcija, već pogoršanja makroekonomskih uvjeta na tržištu plina i energetike, objašnjava konzultant Vladan Pavlović. NIS kontrolira oko polovinu maloprodajnog tržišta nafte u Srbiji. Ako sankcije ostanu na snazi, tvrtka bi mogla izgubiti značajan dio tržišnog udjela.
– Bit će krize, ali će s vremenom i druge kompanije ojačati i preuzeti dio tržišta. To nije dobro ni za NIS ni za Srbiju – smatra Marković.
Dok energetska neizvjesnost raste, Srbija u cijeloj situaciji sebe vidi kao geopolitičku žrtvu. Bez obzira na rasplet, ova kriza pokazuje da se energetika više ne može promatrati samo kao privredu– to je prostor političkog pritiska i globalnih utjecaja.