Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini reagovao je danas nakon poziva Centralne izborne komisije (CIK) da se osigura traženi cjelokupan iznos od 12,5 miliona KM za organizovanje ovogodišnjih izbora. Dio (9,7 miliona KM) je jučer osiguran u ove namjene nakon usvajanja Nacrta budžeta za 2022. godinu na sjednici Vijeća ministara, a Schmidt je danas donio odluku da se odmah moraju osigurati ta sredstva i upotrijebio bonske ovlasti, tačnije, nametnuo Odluku o finansiranju izbora koji će se održati 2. oktobra ove godine.
Schmidt je naglasio da je Vijeće ministara BiH donijelo zakašnjelu odluku, ali da je to korak u pravom smjeru.
“Nakon što sam je provjerio zaključio sam da je dobra, ali ne dovoljno. Nakon što sam jutros prikupio detaljne informacije na sastanku sa Ministarstvom finansija BiH i CIK-om sasvim je jasno da izdvojena sredstva nisu ni najmanje dovoljna. Budući da finansiranje izbora još nije u potpunosti obezbijeđeno potrebno je hitno osigurati da se održe na vrijeme. Ovom odlukom nalažem sljedeće, a to je da će CIK dobiti iznos od 12,5 miliona KM koji je inicijalno određen za pripremu i organizovanje izbora. Ovim se ne isključuju dalja izdvajanja. Ova odluka stupa na snagu čim bude objavljena na stranici OHR-a. Ovim odlukama pravosnažno se mijenja odluka Vijeća ministara i dodjeljuje CIK-u novac i osigurava se trajno finansiranje izbora kada nadležni to ne budu u mogućnosti. Dakle, riječ je o sistemskim rješenjima kojima se omogućuje automatsko i kontinuirano finansiranje izbora kao i privremeno finansiranje u situacijama kada budžet ne bude usvojen u budućnosti. Nisam sretan što sam morao donijeti ovu odluku”, poručio je Schmidt.
Apelovao je na sve da razumiju da osiguravanje novca za izbore nije donacija stranaka građanima.
“Riječ je o temeljnom pravu građana da glasaju i imaju svoj stav. Datum izbora odavno je određen i odgovornima smo se dovoljno rano i obratili (OSCE, OHR i EU). Pisali smo im već 20. januara i isti apel smo uputili 5. aprila, međutim, nismo dobili dostatan odgovor. Tako da, sasvim jasno, kao neko ko zna da su politika i debate nešto što se tiče pregovora i svako ko misli da može igrati političke igre sa demokratijom mora biti odgovoran. Međunarodna zajednica će to pomno pratiti i BiH se nalazi na ključnoj prekretnici koja je veoma blizu približavanja Evropskoj uniji. Međutim, ukoliko to želi, ova zemlja bi trebala biti u stanju sama organizovati izbore”, naglasio je Schmidt.
Postoji mogućnost da se Schmidt o svojoj odluci konsultovao i na dvodnevnoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) koja se održava danas u Sarajevu.
Podsjetimo, ministri su jučer usvojili Posebnu odluku kojom se Centralnoj izbornoj komisiji BiH posuđuje 9,7 miliona KM za provedbu izbora, a od RAK-a, odnosno od prihoda za GSM licence.
Zakonski rok za osiguranje novca za održavanje izbora bio je 19. maj, a iz Centralne izborne komisije BiH upućivali su više apela.
Apel je nastavljen i nakon osiguranja dijela novca prema OHR-u zato jer nije omogućen cijeli iznos kako bi se, kako tvrde iz CIK-a, izbori mogli održati 2. oktobra za kada su i zakazani 4. maja ove godine.
Vjekoslav Bevanda, ministar finansija BiH pojasnio je odmah nakon usvajanja Nacrta budžeta institucija BiH za 2022. godinu, da sredstva koja su izdvojena idu za čisto finansiranje izbora, a sve ostalo što se odnosi na plate i naknade spada u drugu kategoriju.
Naglasio je i to da je u ovom budžetu sadržano sve ono što je CIK kroz budžetsku proceduru koja traje jako dugo uputilo prema ministarstvu finansija.
Napominjemo, ovo je drugi put da je Schmidt nakon preuzimanja dužnosti u augustu 2021. godine iskoristio bonske ovlasti, piše N! BiH.