Saudijska Arabija, Katar, Turska i Oman uputili su apel američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Trump) da u posljednjem trenutku odustane od pokretanja zračnih napada na Iran.
Ovo intenzivno lobiranje bilo je motivisano strahom da bi vojna akcija Vašingtona (Washingtona) mogla izazvati širok i dugotrajan sukob širom Bliskog istoka.
Uticaj na Trampovu odluku
Upozorenja o mogućem haosu, koja su dolazila od dugogodišnjih američkih saveznika, očigledno su uticala na Trampovu odluku da kasno u srijedu odustane od vojnog udara.
Posebno oprezan stav Saudijske Arabije ogleda se u odluci da Sjedinjenim Američkim Državama uskrati korištenje svog zračnog prostora za eventualne napade na Iran.
U okviru daljnjih diplomatskih kontakata, saudijski ministar vanjskih poslova princ Fejsal bin Farhan (Faisal bin Farhan) u četvrtak je telefonom razgovarao sa kolegama iz Irana, Omana i Turske.
Iran se i dalje politički drži po strani u odnosima sa zaljevskim državama, dijelom zbog nastavka podrške oslabljenoj mreži regionalnih saveznika poznatoj kao „osovina otpora“, kao i zbog odbijanja da podrži rješenje o dvije države za Palestinu.
Dodatni izvor napetosti predstavljaju sporovi oko tri zaljevska ostrva na koja pravo polažu Ujedinjeni Arapski Emirati, uz podršku Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja (GCC).
Ipak, iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) započeo je seriju posjeta arapskim prijestolnicama koje su, prema navodima, doprinijele poboljšanju odnosa. Prošle godine posjetio je Bahrein, što je bila prva posjeta jednog iranskog ministra toj zemlji još od 2010. godine. Također je četiri puta boravio u Kairu s ciljem unapređenja odnosa, iako su dvije zemlje prekinule diplomatske veze 2016. godine.
Odnosi među zemljama
Odnosi između Saudijske Arabije i Irana, nekada među najnapetijima u regiji, već tri godine se postepeno popravljaju. Aragči pritom vodi računa da se u arapskim prijestolnicama fotografiše dok isprobava lokalna jela, čime šalje simbolične poruke približavanja.
Zaljevske države dodatno su svjesne potencijalnih poremećaja koje bi Iran mogao izazvati u pomorskom saobraćaju u Zaljevu.
Nedavno je Aragči pokušavao uvjeriti zaljevske zemlje da Iran predstavlja manju prijetnju globalnoj stabilnosti od Izraela.
Ovakva tvrdnja dobila je na težini nakon što je Izrael prošlog septembra bombardovao Dohu u pokušaju da ubije pregovarače Hamasa koji gotovo deset godina borave u katarskoj prijestolnici. Iako glavne mete nisu pogođene, navodno je ubijeno pet nižerangiranih članova te grupe.
Sjedinjene Američke Države, koje nisu bile unaprijed obaviještene o tim napadima, uputile su direktno izvinjenje katarskom emiru i ponudile nove sigurnosne garancije Dohi kako bi se spriječili budući izraelski napadi. Katar je tada optužio Izrael da nastoji sabotirati svaku priliku za mir u regionu.
Uloga Katara
Specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof (Steve Witkoff) podržava samoproglašenu, ali često djelotvornu ulogu Katara kao globalnog posrednika.
U Kataru se nalazi američka zračna baza al-Udeid, najveća u regiji. Kako su se tenzije u srijedu pojačavale, SAD su iz baze povukle ključno osoblje.
Ovaj potez, uslijed otvorenih prijetnji Teherana da će napasti američke baze u regionu ukoliko Iran bude napadnut, dodatno naglašava da statične američke kopnene i pomorske baze – zamišljene kao instrumenti projekcije moći – istovremeno predstavljaju i značajnu ranjivost. Iran uporno tvrdi da su Sjedinjene Američke Države naložile Izraelu da okonča svoj 12-dnevni ljetni napad na iransko rukovodstvo i nuklearni program nakon što je Iran pogodio američku bazu.
Razgovor s arapskim liderima
Aragči je, koristeći politički kapital stečen diplomatskim angažmanima, telefonski razgovarao s arapskim liderima kako bi objasnio razloge iranskog obračuna.
Iako mnoge države snažno zamjeraju djelovanje iranskih posredničkih snaga u Libanu, Iraku i Jemenu, istovremeno malo koja od njih bi podržala scenario u kojem bi autoritarni režim bio srušen masovnim protestima izazvanim padom životnog standarda.
Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do neizvjesne demokratske tranzicije ili čak do fragmentacije iranske države.
Glasnogovornik katarskog Ministarstva vanjskih poslova Madžed al-Ansari (Majed al-Ansari) izjavio je novinarima:
– Veliki izazovi u regiji, a govorimo o unutrašnjim i vanjskim izazovima u različitim zemljama, zahtijevaju da se svi vratimo za pregovarački sto”.