U obraćanju koje je odjeknulo širom Evrope i Sjedinjenih Država, ruski predsjednik Vladimir Putin (Vladimir Putin) insistirao je da Ukrajina mora predati određene teritorije, tvrdeći da je njegovu vojsku „gotovo nemoguće zaustaviti“.
– Neki traže da se nastavi ratovati sve dok ne pogine posljednji Ukrajinac, Rusija je na to spremna – rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu (Kyrgyzstan).
– Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, mi ćemo zaustaviti borbene operacije. Ako to ne učine, onda ćemo taj cilj postići vojnim putem.“
Dodao je da najnoviji američki mirovni prijedlog, usaglašen s Ukrajinom i evropskim partnerima, može poslužiti kao „osnova za buduće sporazume“, ali je potom odbacio ukrajinsko rukovodstvo kao nelegitimno, navodeći da je „besmisleno“ potpisivati bilo šta s njima.
Njegove izjave nagovještavaju da Kremlj ne planira odstupiti od svojih maksimalističkih zahtjeva, uključujući predaju cijele regije Donbasa, koju Putin vidi kao najpoželjniju nagradu.
Kontrola ukrajinske teritorije
Rusija trenutno kontroliše približno petinu ukrajinske teritorije, a pitanje statusa okupiranih i neokupiranih područja ostaje ključna tačka u mirovnim pregovorima.
Putin je ponovio tvrdnje da su ruske snage opkolile ukrajinske trupe u Pokrovsku i Mirnogradu u Donjeckoj oblasti — najžešćem dijelu bojišnice — navodeći da su „Krasnoarmjejska i Dimitrov potpuno opkoljeni“, koristeći ruske nazive gradova. Također se pohvalio napretkom u Vovčansku, Siversku i u pravcu logističkog čvorišta Huljajpolja.
Prema njegovim riječima, rusku ofanzivu je „gotovo nemoguće zaustaviti, pa se tu ne može mnogo učiniti“, dodajući da se ruske snage „brže kreću na svim pravcima bojnog polja“. Ukrajina odbacuje tvrdnje o opkoljenju Pokrovska i Mirnograda, naglašavajući da njihove snage i dalje drže liniju.
Putin je naveo da nema namjeru napadati države Evropske unije, ali je istakao da evropske sigurnosne garancije za Ukrajinu i dalje ostaju neriješene. Američki zvaničnici već mjesecima promovišu ideju primirja prije otvaranja razgovora o dugoročnim sigurnosnim garancijama za Kijev.
Potpisivanje sporazuma
Evropski zvaničnici vjerovatno će u predstojećim razgovorima s američkim partnerima iskoristiti Putinovo odbijanje da potpiše mirovni sporazum sa Volodimirom Zelenskim (Volodymyr Zelenskyy).
Brojne izjave evropskih lidera date otkako su SAD intenzivirale diplomatske napore jasno naglašavaju da svaki dogovor mora garantovati ukrajinski suverenitet.
Putin već dugo tvrdi da Zelenski više nema legitimitet, navodeći da mu je istekao mandat. Kijev odgovara da se izbori ne mogu održati dok traje ratno stanje, dok se zemlja brani od ruske invazije.
Putin je izjavio da Vašington uvažava rusku poziciju, ali da je „neke stvari još potrebno razmotriti“. Kijev i njegovi saveznici smatraju da Moskva nema stvarnu volju za pregovorima sve dok napreduje na frontu.
Izmijenjeni mirovni prijedlog predan Moskvi navodno je uklonio neke od najspornijih tačaka iz originalnog dokumenta koji je sadržavao 28 tačaka, a koji je procurio prošle sedmice. Među uklonjenim stavkama bile su i one koje bi zahtijevale da Kijev preda Donbas i znatno smanji svoju vojsku. Američki zvaničnici kasnije su izjavili da je dokument zasnovan na ruskom prijedlogu koji je poslan administraciji Donalda Trampa (Donald Trump) u oktobru.
Putinovo odbijanje da prizna Zelenskog ili ukrajinski suverenitet — što su ključne stavke posljednjeg nacrta mirovnog okvira — pokazuje da nije spreman pristati na ozbiljnije pregovore.
Specijalni izaslanik Donalda Trampa Stiv Vitkof (Steve Witkoff), koji je predvodio pregovore, dugo je bio kritikovan zbog navodne naklonjenosti Moskvi, a pritisci su se pojačali nakon što je procurio snimak na kojem savjetuje jednog od Putinovih najbližih saradnika kako da pohvali Trampa. Putin je takve optužbe odbacio, nazivajući ih „budalaštinom“.
Očekuje se da će Vitkof sljedeće sedmice otputovati u Moskvu na sastanak s Putinom, dok je predsjednik Tramp nagovijestio da bi mu se mogao pridružiti i njegov zet Džered Kušner (Jared Kushner). U međuvremenu, američki predsjednik poslao je svog sekretara za vojsku Dana Driskola (Dan Driscoll) na razgovore s ukrajinskim pregovaračima.
Zelenski je zatražio sastanak uživo s predsjednikom Trampom kako bi se razriješila ključna sporna pitanja, uključujući sigurnosne garancije i moguće teritorijalne ustupke. Međutim, Tramp nagovještava da želi da njegovi izaslanici dodatno dorade prijedlog prije njegovog direktnog uključivanja.
Nakon Putinovih izjava, Zelenski je saopćio da će američki i ukrajinski timovi „nastaviti graditi na rezultatima postignutim u Ženevi“ tokom tekućih razgovora.
Najnoviji mirovni plan od 19 tačaka, izrađen u saradnji s Ukrajinom, navodno je znatno povoljniji za Kijev. Funkcioneri u Evropi smatraju da je dovoljno čvrst da odvrati Putina od potpisivanja sporazuma.
U novoobjavljenom „strateškom dokumentu za nacionalnu sigurnost“, Putin navodi da se svi stanovnici okupiranih dijelova Ukrajine smatraju ruskim subjektima, u sklopu šireg društvenog i političkog plana za narednu deceniju.
Slaveći „ponovno ujedinjenje historijskih teritorija s Rusijom i formiranje novih subjekata Ruske Federacije“, dokument zahtijeva da najmanje 2,56 miliona ljudi iz okupiranih područja učestvuje u „sveruskim događajima“ tokom sljedećih deset godina.
Iako Moskva kontroliše samo dio teritorija koje tvrdi da su njene, u septembru 2022. proglasila je aneksiju Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti.
Dokument, čije se stupanje na snagu očekuje u januaru, upozorava na sigurnosne izazove koje, kako tvrdi, izaziva „širenje antiruske propagande i poticanje vjerske mržnje“ u tim područjima.
Kritikuje „pokušaje neprijateljskih stranih država da destabilizuju međuetničke i međuvjerske odnose i stvore podjele u društvu“.
Kao odgovor na to, dokument detaljno naglašava planove Kremlja da jača ruski jezik i kulturu, obnovi „historijsku istinu“, suzbije rusofobiju i ponovo nametne „tradicionalne ruske duhovne, moralne i kulturno-historijske vrijednosti“.
Putin takođe nalaže vlastima da pronađu načine kako da na međunarodnoj sceni predstave Rusiju kao demokratsku zemlju koja „garantuje jednakost ljudskih prava i sloboda“.
Prema indeksu demokratije The Economist, Rusija je 2024. zauzela 150. mjesto od 167 zemalja.