Agencija za bankarstvo Federacije BiH upozorava da svako eventualno novo povećanje referentnih kamatnih stopa dodatno bi opteretilo ekonomski rast.
Podsjećamo, svjetski mediji su objavili da Evropska centralna banka (ECB) planira u narednom periodu povećati kamatne stope, što je na tržištu BiH pokrenulo priču među bankama o potrebi povećanja kamata na kredite kako stanovništu, tako i privredi.
Kako su iz Agencije za bankarstvo FBiH naveli u odgovoru za Oslobodjenje.ba, odluke ECB-a su i dalje predstavljaju ključni referentni okvir za kretanja kamatnih stopa u eurozoni, a posredno i za tržišta poput Bosne i Hercegovine.
Monetarna politika
“U aktuelnim okolnostima važno je naglasiti da je monetarna politika ECB-a izrazito oprezna i u potpunosti zavisna od pristiglih makroekonomskih pokazatelja. Nakon snažnog ciklusa pooštravanja monetarne politike tokom 2022. i 2023. godine, ECB se trenutno nalazi u fazi zadržavanja stabilnih kamatnih stopa, prvenstveno zbog skromnog ekonomskog rasta i pojačanih geopolitičkih rizika. Svako eventualno novo povećanje referentnih kamatnih stopa dodatno bi opteretilo ekonomski rast EU i eurozone, koji je već izložen pritiscima slabije industrijske aktivnosti, visokih troškova energije i umjerene potrošnje”, naveli su.
Dodali su da upravo iz tog razloga aktuelne procjene ne ukazuju na nagle niti agresivne poteze ECB-a u nastavku godine.
“Kada je riječ o Federaciji BiH, važno je istaći da su regulatorne mjere Agencije za bankarstvo FBiH i do sada značajno ograničavale prijenos monetarnih šokova iz EU. U prethodnom periodu rast kamatnih stopa zahvatio je prvenstveno dio kreditnog portfelja vezan za promjenjive kamatne stope i referentne pokazatelje poput EURIBOR-a, i to u ograničenom obimu, najčešće do dva posto”, istakli su.
Prema njihovim riječima, za novoodobrene kredite zadržani su relativno stabilni i povoljni uslovi finansiranja.
“Očekuje se da će se takva stabilnost zadržati i u narednim mjesecima, uz pretpostavku izostanka ozbiljnijih unutrašnjih poremećaja koji nisu vezani za bankarski sistem”, naglasili su iz Agencije.
Govoreći o razlozima za zabrinutost na finansijskim tržištima, iz Agencije ističu da je glavni izvor zabrinutosti i dalje proizlazi iz sporog ekonomskog rasta ključnih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine, prvenstveno zemalja Evropske unije.
“Iako je inflacija u eurozoni u velikoj mjeri stavljena pod kontrolu, ekonomski oporavak ostaje krhak i neujednačen među državama članicama. U tom kontekstu ECB nastoji izbjeći grešku pretjeranog pooštravanja monetarne politike. Dodatni rast kamatnih stopa imao bi ograničen efekat na inflaciju, ali bi istovremeno mogao značajno smanjiti investicionu aktivnost, otežati kreditiranje realnog sektora i povećati rizik od recesije u pojedinim dijelovima eurozone”, pojašnjavaju.
Dodaoju da uprkos vanjskim izazovima, finansijsko tržište u Bosni i Hercegovini trenutno pokazuje zadovoljavajući stepen stabilnosti.
“Kreditna aktivnost je očuvana, a odnosi ponude i potražnje za novcem ostaju povoljni. To potvrđuje da domaće tržište, iako povezano s EU, ne reagira automatski niti proporcionalno na svaku promjenu monetarne politike ECB-a”, smattraju u Agenciji.
ECB i BiH
Na pitanje o tome kako će eventualno povećanje kamata ECB-a uticati na BiH, ističu da eventualne najave povećanja kamatnih stopa u eurozoni treba posmatrati s velikom dozom opreza.
“Aktuelne procjene ukazuju na to da bi ECB, u slučaju novih inflatornih pritisaka, posebno onih povezanih s cijenama energenata, reagirala postepeno i selektivno, svjesna činjenice da bi restriktivnija monetarna politika mogla dodatno ugroziti ekonomski rast EU. U Bosni i Hercegovini indirektni efekti eventualnih promjena i dalje bi se mogli pojaviti kroz kretanje EURIBOR-a, ali je taj prijenos ograničen i ne dešava se bez uvažavanja regulatornog okvira koji je uspostavila Agencija za bankarstvo FBiH”, naveli su.
Prema njihovom mišljenju najizloženiji su krediti ranije ugovoreni s promjenjivim kamatnim stopama, dok se za ostatak tržišta ne očekuju izraženiji poremećaji.
“Ukupno gledano, domaći bankarski sektor ostaje likvidan i stabilan, a kamatne stope i dalje se kreću na nivoima koji su uporedivi s prosjekom prethodnih nekoliko godina te su u brojnim slučajevima povoljniji nego u zemljama okruženja. Uz dodatnu prednost stabilne likvidnosti bankarskog sektora i umjerenog rasta kreditne aktivnosti, prema aktuelnim procjenama, uz očekivanje zadržavanja ključnih kamatnih stopa ECB-a ili umjerene korekcije, i uz izostanak snažnijeg pogoršanja ekonomskih izgleda u EU, banke u BiH imaju osnova zadržati postojeće uslove finansiranja. Time se ostavlja realan prostor da se kreditiranje privrede i građana nastavi bez većih šokova, čak i u slučaju umjerenih prilagodbi monetarne politike ECB-a”, zaključili su.