Džej Di Vens (JD Vance) sugerisao je da Izrael možda ne podržava mirovni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, u trenutku kada se suočava s optužbama iz obavještajnih krugova da izraelske službe nadziru američke pregovarače.
Prema pisanju lista The New York Times, američki obavještajni zvaničnici izražavaju zabrinutost zbog navodnog izraelskog prisluškivanja američkih diplomata koji učestvuju u pregovorima s Iranom. Pentagon, kako se navodi, Izrael sada smatra većom kontraobavještajnom prijetnjom od pojedinih američkih neprijatelja.
Praćenje zvaničnika
U izvještaju se tvrdi da je Izrael pratio visoke američke zvaničnike, uključujući glavnog Trumpovog pregovarača Stiva Vitkofa (Steve Witkoff) i šefa politike Pentagona Elbridža Kolbija (Elbridge Colby), kao i drugo vojno i vladino osoblje.
Voditelj Fox Newsa Džesi Voters (Jesse Watters) pitao je Vensa o navodnoj špijunskoj prijetnji i tome koliko je zabrinut zbog aktivnosti Izraela usmjerenih prema Sjedinjenim Američkim Državama.
Razilaženje stavova
Vens je priznao da SAD i Izrael imaju brojne zajedničke interese, ali i situacije u kojima se njihovi stavovi razilaze.
– Mislim da, očigledno, Izraelci i Sjedinjene Američke Države imaju mnogo zajedničkih interesa, ali imamo i situacije u kojima se naši interesi razilaze – rekao je Vens, odbijajući da direktno komentariše optužbe o špijunaži.
Dodao je da je glavni cilj američke politike prema Iranu spriječiti njihovo sticanje nuklearnog oružja, naglašavajući da bi eventualni sporazum mogao izazvati neslaganje s Izraelom.
– Mislim da možemo postići dugoročni sporazum o iranskom nuklearnom programu. Izraelu se to može svidjeti ili ne, ali mi smatramo da je to u najboljem interesu Sjedinjenih Američkih Država – rekao je Vens.
Izraelska ambasada je kategorički odbacila navode The New York Times-a, tvrdeći da Izrael ne špijunira američke zvaničnike niti predstavlja prijetnju Sjedinjenim Američkim Državama.
Jedan visoki zvaničnik administracije Donalda Trampa (Donald Trump) izjavio je za list da je izraelsko obavještajno djelovanje prema američkim zvaničnicima od početka drugog mandata predsjednika bilo “neobuzdano”.
Dva visoka američka vojna zvaničnika navela su da je američko osoblje koje djeluje u Izraelu ili sarađuje s izraelskim kolegama svjesno kontraobavještajnih rizika.
Raketni napadi
U međuvremenu, Izrael i Iran razmijenili su raketne napade i optužbe za kršenje krhkog primirja koje je posredovao Tramp. Iran je pokrenuo napade na Izrael, tvrdeći da su izraelske operacije u Bejrutu prekršile dogovor, povezujući sukobe u Libanu sa širom konfrontacijom sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Kao odgovor, Izrael je izveo zračne udare na vojne i ekonomske ciljeve u Iranu, uz izvještaje o eksplozijama u Teheranu, Isfahanu i drugim gradovima.
Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) je naveo da je naredio napade nakon iranskih akcija protiv Izraela, uz poruku da će svaki novi napad biti dočekan silom.
U isto vrijeme, Donald Tramp vrši pritisak na Netanjahua da zaustavi eskalaciju prema Iranu i Libanu, uz navode da je čak zaprijetio povlačenjem američke podrške ako se ugrozi dogovor s Iranom.
Sjedinjene Američke Države traže da Iran odustane od razvoja nuklearnog oružja i preda zalihe obogaćenog uranijuma.
Teheran, s druge strane, traži kontrolu nad Hormuškim moreuzom, ukidanje američkih sankcija i prekid sukoba u Libanu između Hezbolaha i Izraela.