Može li CIK spriječiti mrtve da glasaju?

0

Izborna godina je na pragu, krajnji rok za izmjene Izbornog zakona prema EU standardima je 31. januar naredne godine ukoliko se želi ostaviti prostor CIK-u da donese određene akte u skladu sa Izbornim zakonom. Ukoliko se ispoštuju rokovi, CIK bi početkom maja mogao raspisati izbore. Za političke pregovore o izmjenama Izbornog zakona prostora je sve manje, dok je za one tehničke izmjene sat davno otkucao.

PRIJEVREMENI IZBORI

– U Parlamentarnoj skupštini BiH je donesena izmjena Izbornog zakona, gdje su predviđeni na biračkim mjestima kamere, optički skeneri za brojanje listića i uređaji za otiske prstiju, a samo za jedan glas u Domu naroda nije prošlo. Ali, svakako od toga ništa nije bilo spremno tehnički. Što se tiče nekih tehničkih intervencija, da nam se ne dešava da mrtvi glasaju, mi upravo radimo na tome, kaže za O kanal Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

Nedavno je usvojena Inicijativa za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, koji se odnosi na tehničke izmjene, koje su možda i najbitnije kada je u pitanju sprečavanje brojnih neregularnosti na izbornim mjestima. Predložene izmjene odnose se na razgraničenje izbornih jedinica, način formiranja biračkih odbora, zloupotrebu javnih resursa u svrhe kampanje, obuku izbornih dužnosnika, učešće žena na izborima i pravovremeno objavljivanje odluka CIK-a i sudova o prigovorima vezanim za izbore.

– Nažalost, ono što je predlagano, uvođenje skenera koji bi skenirali glasačke listiće, neće biti upotrebljivo na sljedećim izborima, jer je potrebno uraditi pilot-projekt i vidjeti kako to funkcionira. Bez priprema bi bilo rizično to provesti, ali se mogu uvesti biometrijske verifikacije birača, kako bi se spriječila zloupotreba da jedna osoba glasa više puta. Treba razmišljati i o povećanju kazni, jer su ove dosadašnje minimalne. Imate slučajeve da politički subjekti plate kazne umjesto tih svojih članova biračkog odbora, što opet govori o jednom procesu koji je apsolutno kontaminiran, ističe Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom.

Građani trebaju progledati poslije 25 godina, uključiti mozak i logički glasati ako žele promjenu, ističe Jovanović

Uvođenje elektora teško bi se provelo s obzirom na politički pluralizam, dok vanredni izbori i izborni prag od minimum pet posto Izbornim zakonom nisu predviđeni.

– Možda ćemo morati biti spremni na činjenicu da će se izmjene Izbornog zakona etapno raditi, jedan po jedan problem, kako bismo u narednom periodu imali izborni zakon koji u prvom redu ima zadatak da zaštiti izbornu volju građana birača i upravo izmjene trebaju ići u tom pravcu. Sve dosadašnje izmjene su reducirale slobodnu volju birača i s tim treba prestati, dodaje Šehić.

I opcija prijevremenih izbora, koja se u našoj zemlji koristi najčešće za izbor načelnika/gradonačelnika, mogla bi, kaže Šehić, riješiti probleme.

– Na primjer, u slučaju da se ne formira izvršna vlast u roku od 90 dana od službene objave rezultata, CIK bi mogao raspisati prijevremene izbore i time bi spriječio da imamo situaciju kakva je u Federaciji, ističe Šehić.

Alija Behram, mostarski novinar, govori kako se moraju naći mehanizmi koji će spriječiti izborne krađe.

TRI SISTEMA

– To je u ovom trenutku najvažnije, svaka izmjena Izbornog zakona koja se tiče Ustava BiH nije dobrodošla, jer treba pisati da građani biraju iz reda naroda, a ako izbrišemo građanin, onda smo osuđeni na teritorijalizaciju, cijeni Behram.

Nije problem samo u Izbornom zakonu, ističu iz Srpskog građanskog vijeća, već i u činjenici da postoje još tri izborna sistema unutar entiteta i distrikta Brčko.

– Svako sudsku praksu provodi po svom nahođenju, poručuje Zoran Jovanović, predsjednik SGV-a BiH.

Belmina Čorbić/Oslobođenje