Evropski parlament raspravljat će danas o situaciji u Bosni i Hercegovini, a slovenački parlamentarac Klemen Grošelj za Patriju ističe da će u okviru rasprave tražiti ubrzani kandidatski status za našu zemlju.
“Tražit ću da se ubrza davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini. To će zahtjevati određene procedure, ali ćemo poslije toga jasno vidjeti ko koči te procedure i takvi će morati snositi određene konsekvence”, kaže Grošelj.
To je kako kaže poruka koju Evropska unija mora poslati Bosni i Hercegovini.
Govoreći o mogućim sankcijama članu Predsjedništva BiH i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, Grošelj kaže da tu treba biti oprezan kako građani Bosne i Hercegovine ili njenog entiteta RS, kako oni ne bi trpili posljedice.
“Ovdje u Briselu imate tvrdu birokratiju koja nije sigurna oko uvođenja sankcija. Imate i Mađarsku i komesara Olivera Varhelyija koji čini mi se više provodi vanjsku politiku Mađarske nego EU, ali vidjet ćemo, Ukrajina je promijenila mnogo toga. Premijer Mađarske VIktor Orban je govorio da NATO trupe neće na njihovu teritoriju pa je potpisao raspoređivanje tih trupa. U Mađarskoj su i izbori 3. aprila pa ćemo vidjeti. No EU mora izbjeći sankcije Dodiku čije će posljedice trpiti građani”, kaže Grošelj.
Upitan o američkom modelu sankcija, kaže da bi najbolje bilo kada bi Evropska unija uvela Dodiku i ljudima oko njega baš one sankcije koje je uvelo i Ministarstvo finansija SAD-a.
“To bi bile sankcije koje bi Miloradu Dodiku smanjile manevarski prostor. Ja sam za model po kojem bi te sankcije prepisali i uveli ih, mislim da bi to bio dobar model. Imao bi on tu još otvorenu mogućnost komunikacije sa Sergejom Lavrovom, ali mu Rusija u ovoj situaciji ne može puno pomoći jer se ona bavi svojim pitanjima. Sankcije treba usmjeriti na one koji koče procese i provide separatističku politiku”, poručio je Grošelj u razgovoru za Patriju.
O raspoređivanju snaga EUFOR-a u BiH kaže kako su unazad mjesec dana imali razgovore s njihovim zapovjednicima i kako su ih tada uvjeravali da nema potrebe za raspoređivanjem dodatnih snaga.
“Međutim, 10-ak dana nakon tih sastanaka sve se preko noći promijenilo, nakon ruske agresije na Ukrajinu kazali su da su snage potrebne. Građani BiH ne bi trebali biti zabrinuti zbog tih snaga, one su prevencija incidenta i to je njihova poruka”, poručio je Grošelj.
Na pitanje o politici srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, a Grošelj kaže da se raspoloženje u Briselu prema Vučiću značajno promijenilo.
“On ima uskoro izbore i u delikatnoj je situaciji no EU od njega očekuje da se odluči. Istovremeno, Vučić ima problem jer ako uvede sankcije Rusiji bit će upitan zašto to radi. Ali će se morati odlučiti”, poručio je Grošelj.
Kako kaže, uveliko je promijenjeno mišljenje i o Draganu Čoviću, čak i u Evropskoj pučkoj stranci kojoj pripada njegov HDZ.
“Nakon onog govora u Narodnoj skupštini RS-a mnogi su ovdje bili šokirani. Čak i zastupnici Evropske pučke stranke su nakon tog govora i onog što je govorio proteklih tjedana pitali se šta on to radi. Dragan Čović napravio je stratešku grešku i to je ovdje primjećeno i izazvalo reakcije”, kaže Grošelj.
O očekivanjima da dođe do promjene strategije EU kada je riječ o Izbornom zakonodavstvu BiH kaže da je to neizvjesno, jer odjel iz kojeg dolazi Angelina Eicchhorst je u direktoratu komesara Varhelyija.
“Mnogi ne razumiju koliko je teško promijeniti određene ljude ovdje. Jer sada kada mi kritikujemo pristup Eicchhorst oni kažu da vršimo pritisak, ali morate biti svjesni da ljudi koji dolaze u BiH ne predstavljaju uvijek politiku EU. Vidjet ćemo hoće li tu doći do promjene stavova kakvu smo primjetili kod šefa Delegacije EU Johanna Sattlera, koji je promijenio stavove”, kaže Grošelj za Patriju.