Dugotrajno sjedenje djeluje na tijelo kao i jedna pakla cigareta

0
Shot of young business woman taking a break and resting feet on the fitness ball in the office. In the background, her colleague working on laptop.

 

Mnoga istraživanja pokazala su da je sjedelački način života poguban za ljudsko zdravlje. Doktori tvrde da sjedenje od 8 sati, slično deluje na naš organizam kao jedna pakla cigareta.

Zašto je važno da se barem malo pokrenemo?
Dugotrajno sjedenje od 8, 10 ili više sati dnevno ima veoma sličan uticaj na naše tijelo kao i konzumacija jedne pakle cigareta dnevno

– Tokom dana imamo uspone i padove, doživljavamo najrazličitije emocije, često smo u različitim stresnim situacijama. Naše tijelo reaguje tako što nam pomaže da preživimo, luči adrenalin. I neki najmanji pokret, kada ustanemo, napravimo par koraka, mijenja hemiju našeg tijela. Kada se pokrećemo, stojimo, a ne sedimo, na neki način koristimo ovaj adrenalin, regulišemo metabolizam i nivo šećera u krvi – kaže kardiolog dr Francisco Lopez-Jimenez, sa klinike Mayo.

Doktor savjetuje da se pokrenemo na svakih sat vremena i da ne sjedimo duže od 8 sati.
– Na taj način ćemo zaštiti i srce i mozak i izbjeći zdravstvene probleme- ističe dr Lopez-Jimenez.

Dugotrajno sjedenje i kraći životni vijek
Smatra se da osobe koje vode uglavnom sjedelački način života imaju kraći životni vek. Ima tvrdnji da nekada ni, malo brža šetnja od 30 minuta, ili vježbanje nije u stanju do kraja da spreči sve negativne efekte.

Uticaj na kosti i zglobove
Posljedice dugotrajnog sedenja kod većine osoba prvo se manifestuju na koštano – zglobnom sistemu. Javljaju se bolovi, ukočenost, nelagodnost u vratu, kičmenom stubu, kukovima, nogama. Tokom vremena moguće su deformacije vratnih pršljenova, deformacija i slabljenje mišića nogu i gluteusa. Česti su i problemi sa kukovima, sjedenje skraćuje mišiće fleksora zgloba i dovodi do bolova i problema sa zglobovima kuka.

Stručnjaci upozoravaju da dugotrajno sjedenje u nepravilnom položaju vodi u bolest. Ljekari ističu da nepravilno sedenje utiče na srce, disanje, česti su problemi sa donjim dijelom leđa, vratom. Usled neaktivnosti osjetljiviji su kičmeni diskovi.

Slabi cirkulacija
Uslijed dugotrajnog sjedenja mogu se pojaviti otoci na nogama i proširene vene. Kada se ne krećemo usporena je cirkulacija, smanjen je ili ograničen protok krvi u određene djelove tijela. Kada je cirkulacija usporena slabiji je i rad mozga. Kada sjedimo mozak nema dovoljne količine krvi i kiseonika, slabije i sporije mislimo. Naše psihičko stanje može biti lošije, može biti komplikovanije da donosimo smislene odluke, koncentracija je lošija.

Kako sjedenje utiče na rad srca?
Dugotrajno sjedenje je faktor rizika za bolesti srca. Dolazi do deaktivacije enzima lipoprotein lipase koji razgrađuje masnoće u krvnim sudovima. Istraživanje Univerziteta u Teksasu publikovano u časopisu „Circulation“ otkrilo je da kod ljudi koji duže sjede viši nivo troponina koji pomaže i reguliše kontrakcije srca.

Visoki nivo troponina može ukazivati na ozbiljno kardiološko oboljenje. Smatra se da dugotrajno sjedenje može da dovede do zatajenja srca, ozbiljnog stanja kada srce nije u stanju da pumpa dovoljne količine krvi u ostatak tela.

Dijabetes tipa 2 i opasnosti od sjedenja
Kada cijeli dan provedemo u sjedećem položaju, na poslu i kod kuće, smanjuje se potrošnja glukoze, dolazi do taloženja kilograma i gojaznosti. Veći je i nivo šećera u krvi, uslijed čega se dodatno aktivira pankreas i jača lučenje insulina.

Osobe sa dijabetesom tipa 2 moraju da ograniče sjedenje. Savjet je da se sjedenje prekida na svakih 30 minuta, kako bi se regulisao nivo šećera u krvi. Dijabetičari koji dugotrajno sjede imaju lošiju kontrolu glikemije.

 

 

 

 

 

 

eklinika.telegraf.rs