Godina je Republika Srpska bila simbol “života na kredit” odnosno prekomjernog zaduživanja kako bi se održala budžetska likvidnost.
Zaduživale su se vlasti RS-a na raznim stranama, od Londonske berze do mađarskih banaka, kako bi uspjele podmiriti sve socijalne izdatke ali i vratiti kredite podignute u prethodnim godinama.
No, dolaskom na vlast Trojke i sjedanjem Nermina Nikšića u premijersku stolicu, čini se da se stvari polako mijenjaju. Simbol “života na kredit” postaje Federacija BiH. Primijetio je to i Javni servis Republike Srpske koji se večeras, pomalo likujući, u svojoj centralnoj informativnoj emisiji upitao “Prijeti li Federaciji grčki scenario?”. Prilog je posvećen ovogodišnjem budžetu FBiH koji će biti “popunjen” kreditnim zaduženjima od nevjerovatnih 2,3 milijarde KM.
“Prijeti li Federaciji grčki scenario? Na to je upozoreno u oba doma federalnog parlamenta, gdje se raspravljalo o prijedlogu budžeta za ovu godinu. Dok opozicija ukazuje na rast duga i nedostatak razvojnih projekata, federalni premijer Nermin Nikšić kategoričan da je budžet, kako kaže, snažno socijalno orijentisan. U ovoj godini Federacija će morati vratiti 1,3 milijarde ranijih dugova”, piše RTRS.
Od oko 8,9 milijardi maraka, čak 25 odsto se odnosi na dug, konstatuje RTRS. Javni servis RS-a piše i da ekonomisti upozoravaju na mogući sistemski slom javnih finansija.
“Smanjenje broja zaposlenih, sve manje investicija, a sve više ugašenih firmi – realnost je to u Federaciji, dok Vlada obećava najviše novca za penzionere i sve predstavlja kao blagostanje. Istovremeno, nezvanično, prikriva stvarni deficit od oko dvije milijarde maraka”, javlja RTRS pozivajući se na stavove ekonomskog stručnjaka Igora Gavrana.
“Postoji ozbiljna bojazan da ono što se javno prikazuje ne odgovara stvarnosti, jer inače sami postupci ne bi imali smisla. Ako je stanje tako dobro kako se hvali u nekoj preuranjenoj izbornoj kampanji, zašto se onda nisu smanjili doprinosi od nove godine, zašto se onda nije obavljala fiskalna reforma?”, kazao je Gavran.
Dok Federacija grca u dugovima, piše RTRS, u federalnom parlamentu gotovo svi složno protiv ukidanja privilegija samima sebi.
“Tako je većina poslanika u Predstavničkom domu na različite načine onemogućila da se na dnevnom redu nađu izmjene Zakona kojim bi se automatski zaustavio rast plata izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i primanje takozvanog “bijelog hljeba“. Neki su bili suzdržani, a pojedinci su naprasno nestali iz sale tokom glasanja. Sa posljednjim povećanjem, plata parlamentarca u Federaciji iznosi nešto više od 4.200 maraka. Oni koji nemaju zaposlenje nakon mandata, za godinu dana nerada će dobiti preko 50. 000 maraka”, zaključuje RTRS.