Dijeta za dugovječnost: uključuje grah i čokoladu, ali ne i crveno meso

0

Istraživači su otkrili da je prehrana koja daje najbolje šanse za duži i zdraviji život ona koja uključuje leću, grah i orašaste plodove, ali i malo tamne čokolade.

Ova prehrana utješit će te ako si ljubiteljica čokolade, ali samo se pobrini da je tamna. Naime, istraživači su tamnu čokoladu proglasili ključnim dijelom dijete za dugovječnost. Iako ostavlja mjesta za uživanje u uvijek omiljenoj poslastici čokoladi, dijeta zahtijeva da se crveno meso potpuno izbaci. Tvorci dijete za dugovječnost također preporučuju post svaki dan te da se hrana jede u roku od 12 sati.

Ključni dio prehrane

Stručnjaci sa Sveučilišta Južne Kalifornije pregledali su stotine studija o prehrani tijekom posljednjeg desetljeća u potrazi za ishranom koja nudi najbolje šanse za duži i zdraviji život. Mahunarke, cjelovite žitarice i povrće ključni su dio njihovog plana prehrane, kao i puno orašastih plodova i maslinovog ulja.

Neka riba je dopuštena, a unos piletine mora biti vrlo nizak. Crveno ili prerađeno meso mora se u potpunosti izbaciti, a šećer i rafinirane žitarice, poput bijelog kruha i tjestenine  treba smanjiti.

Međutim, dvoje istraživača koji stoje iza studije ne navode točno koliko bi određene hrane ljudi trebali jesti. Praćenje ove dijete može odgoditi starenje i smanjiti rizik od razvoja bolesti povezanih sa starenjem, uključujući dijabetes i rak, rekli su znanstvenici.

Glavni autor doktor Valter Longo, stručnjak za starenje i biološku znanost, ustvrdio je “da to nije ograničenje u prehrani namijenjeno samo gubitku težine”. Umjesto toga, ima za cilj usporiti starenje i “pomoći u izbjegavanju morbiditeta i održavanju zdravlja u kasnijoj dobi”.

Uspoređivali su popularne dijete

Mnoštvo dokaza pokazuje da bi obrasci ove prehrane mogli potaknuti zdravu funkciju stanica i spriječili pretilost, dijabetes i rak. Dr. Longo i profesorica Rozalyn Anderson, stručnjakinja za starenje sa Sveučilišta Wisconsin, objavili su svoje nalaze u časopisu Cell.

Studije su pokrivale popularne dijete kao što su ograničenje kalorija i keto dijeta s visokim udjelom masti i niskim udjelom ugljikohidrata. Radovi su se također osvrnuli na mediteransku prehranu koju favoriziraju slavne osobe, kao i na vegetarijanstvo i veganstvo. Također su ispitane različite vrste načina prehrane, uključujući povremeni post, koji je čest i kratkotrajan. Istraživači su ove dijete uskladili s podacima o životnom vijeku onih koji su ih slijedili.

Idealna dijeta, prema njihovim otkrićima, uključivala bi umjerenu do visoku količinu ugljikohidrata koja čini otprilike polovicu dnevnog kalorijskog unosa osobe. Također bi uključivao nisku, ali dovoljnu količinu proteina uglavnom iz biljnih izvora, što čini oko desetinu prehrane. Trećina svih kalorija trebala bi dolaziti iz biljnih masti. Ljudi koji slijede dijetu bi jeli samo male količine šećera i rafiniranih žitarica, dodali su.

Post od pet dana

Dijeta za dugovječnost također bi dovela do toga da ljudi jedu hranu u razdoblju od 11 do 12 sati. I svaka tri do četiri mjeseca, ljudi s većim rizikom od bolesti postili bi pet dana. “Razdoblja posta povećavaju autofagiju, način na koji tijelo čisti oštećene stanice, i regeneraciju stanica u tjelesnim tkivima”, rekli su istraživači. To dovodi do pojačane metaboličke funkcije što je brzina kojom tijelo sagorijeva kalorije. I može odgoditi imunosenescenciju, odnosno prirodnu smanjenu imunološku funkciju koja dolazi s godinama.

“Regulacija ove mreže dugovječnosti može odgoditi starenje i smanjiti čimbenike rizika i/ili učestalost bolesti povezanih sa starenjem uključujući dijabetes, rak, kardiovaskularne i neurodegenerativne bolesti”, navodi se u studiji. Istraživači su primijetili da je dijeta za dugovječnost slična prehrani u mediteranskom stilu koja se uglavnom temelji na bilju ili pesketarijanskoj prehrani. “Ove prehrane najpoznatije su na mjestima gdje postoji veliki broj ljudi u dobi od 100 ili više godina, kao što su Sardinija u Italiji, Okinawa u Japanu i Loma Linda u Kaliforniji”, rekli su istraživači.

Tim istraživača sada planira istraživanje provesti na 500 osoba za daljnje proučavanje prehrane. Tim je primijetio da se dijeta ne može preporučiti svima i da treba uzeti u obzir dob, zdravstveno stanje i genetiku, budući da starijima od 65 godina može trebati više proteina “kako bi se suprotstavili slabosti i gubitku mršave tjelesne mase”.

Savjetovali su ljudima da razgovaraju sa svojim liječnikom prije velikih promjena u prehrani. I također da bi se ljudi trebali usredotočiti na “manje promjene koje se mogu usvojiti za život”, a ne na velike promjene koje bi mogle imati štetne učinke.

“Dijeta za dugovječnost nije ograničenje u prehrani namijenjeno samo gubitku težine, već stil života usmjeren na usporavanje starenja, koji može nadopuniti standardnu ​​zdravstvenu skrb i kao preventivna mjera pomoći će u izbjegavanju morbiditeta i održavanju zdravlja u kasnijoj dobi”, dodao je doktor Longo

 

 

Zdrava krava hr