Od većine parlamentaraca i općenito političara rijetko ćemo čuti izjave o stvarnim problemima građana, poput svakodnevnih i enormnih poskupljenja. Posljednjih mjeseci cijene gotovo svakodnevno rastu, a samo u posljednja dva mjeseca troškovi života četveročlane obitelji veći su za 165 maraka. Građani, posebno osjetljive kategorije, jedva preživljavaju. Šta je rješenje i jesu li domaće vlasti spremne da ga pronađu? – piše BHRT.
Potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u Bosni i Hercegovini iznosi više od 2.300 KM. Svaki procenat poskupljenja, kojem svakodnevno svjedočimo, otežava kvalitet života stanovništva, naročito socijalno ugroženih.
– Evo ja sam kupio frtalj sira, nemam da kupim kilu. Katastrofa je. Ja ne znam dokle ovo vodi.
– To je lutrija kako ćeš preživjeti, evo ja sam taj npr. Imam minimalnu penziju. To treba ruski rulet da preživiš.
– Ako je bilo 50 sad je 80. Sve je poskupilo bože sačuvaj. Al eto, preživljava se nekako. Ko ima djecu dobro mu je, ko nema, teško njemu.
– Evo penziju imam, prosim.
– Ja bih želio da se smanje ove cijene.
Rastu cijene i energenata, a marže na promet nafte i naftnih derivate su ograničene. Robne rezerve bi mogle biti problem za našu zemlju, s obzirom na to da je privreda uglavnom uvozno orijentisana. Vlade moraju zaštititi građane, upozoravaju iz Udruženja potrošača.
“Odričemo se mnogih stvari u svoje ime i u ime naše djece i na taj način preživljavamo. Bez domaće proizvodnje teško ćemo na zelenu granu, jer mi konzumiramo oko 80 posto hrane koju uvozimo. Tu je jasno da ne kontroliramo svoje tržište. Druga stvar, robne rezerve. Mi moramo prilagoditi i tu instituciju i naše zakonodavstvo da robne rezerve budu mehanizam balansa na tržištu. I ono što je najvažnije u zadnje vrijeme da se subvencioniraju stvari iz potrešačke košarice”, napominje Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača “Futura”, Mostar.
Inflacija je uvezena u Bosnu i Hercegovinu. Za rast cijena u svijetu mnogi krive lanac nabavke, nedostatak radne snage i Kovid. Ipak, veće cijene donijele su i veće prihode budžetima, pa vlasti moraju raditi na suzbijanju negativnih efekata po stanovništvo, kažu stručnjaci.
“Očigledno da država na svim nivoima nije adekvatno izvršila redistribuciju tako prikupljenih povećanih prihoda i mislim da bi u tom smislu trebalo dalje raditi. Ukoliko nije u stanju ili ne može, svakako je uvođenje više stopa PDV-a jedna od mjera o kojoj treba ozbiljno razmišljati”, rekao je Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista Republike Srpske “Swot”.
“Da je Vlada proaktivnija, a ja nemam optimizam da je dovoljno proaktivna da se napokon poduzmu reforme koje se moraju poduzeti i koje Vlada godinama gura pod tepih. Vlada bi morala uraditi nešto. Posebno sa povećanjem budžetskih prihoda koji idu kroz povećanje cijena, znači određene subvencije i povećanje minimalne plate. Posebno kategorije penzionera”, smatra Aziz Šunje sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
A briga o penzionerima, odnosno ranjivim kategorijama našeg društva, odavno ne postoji. Dok slušamo najave o povećanju penzije, penzioneri žive na kapaljku.
“To se svodi da ćemo redovno povećati penzije za ovaj rast bruto društvenog proizvoda i cijena što će iznositi svakako dosta visokih 6 posto. Naša je intencija da to bude 425 ili 430 KM”, rekao je premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić.
Primanja bh. stanovništva uveliko zaostaju za rastom cijena, a to bi se moglo odraziti na ekonomiju. Svima je jasno da će se mnogi privrednici prilagoditi očekivanoj budućoj inflaciji, pa rast cijena može biti samo još veći, a život teži.