Sjedinjene Američke Države i Izrael uvučeni su u regionalni oružani sukob s Iranom bez jasnog strateškog plana i na osnovu navodno isceniranih obavještajnih podataka. Bivši analitičar CIA-e Ray McGovern i profesor Glenn Diesen upozorili su da bi izraelski vojni poraz mogao povećati rizik od upotrebe nuklearnog oružja.
McGovern i Diesen o sukobu su govorili tokom videoemisije na Diesenovom YouTube kanalu.
Ray McGovern, koji je tokom 27 godina rada u Centralnoj obavještajnoj agenciji (CIA) učestvovao u izradi nacionalnih obavještajnih procjena i pripremao dnevne izvještaje za američke predsjednike, naveo je da je američki državni sekretar i savjetnik za nacionalnu sigurnost Marco Rubio javno priznao da je Izrael prvi napao Iran.
Prema McGovernovoj interpretaciji Rubiovih riječi, Washington je preventivno ušao u rat iz straha da bi Iran, kao odgovor na izraelski napad, mogao napasti američke vojne snage.
Rubio u administraciji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa istovremeno obavlja dvije ključne funkcije, zbog čega McGovern tvrdi da preko njega obavještajne informacije CIA-e i Vijeća za nacionalnu sigurnost dolaze do predsjednika.
Pregovori navodno bili pred dogovorom
McGovern je ustvrdio da je odluka o napadu donesena u trenutku kada su pregovori Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Ženevi bili blizu dogovora.
Prema njegovim riječima, omanski ministar vanjskih poslova, koji je posredovao između dvije strane, sastao se 26. februara u Ženevi s američkim i iranskim zvaničnicima.
Dan poslije navodno je u Washingtonu obavijestio potpredsjednika SAD-a J. D. Vancea da je Iran pristao na velika ograničenja obogaćivanja uranija i prvi put prihvatio dolazak međunarodnih inspektora.
McGovern je naveo da je omanski diplomata te informacije potvrdio i u programu televizije CBS 27. februara, ali da su samo nekoliko sati kasnije uslijedili napadi na Iran.
Prenio je i optužbe omanskih zvaničnika prema kojima su američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner obmanuli Trumpa tvrdnjama da se iranski režim nalazi pred promjenom.
McGovern je ocijenio da Sjedinjene Američke Države i Iran mogu preživjeti posljedice rata, dok je za Izrael riječ o egzistencijalnom sukobu u kojem je, prema njegovim riječima, sve uloženo na jednu kartu.
Tvrdi da je Iran u dosadašnjim borbama pokazao vojnu nadmoć u raketnim kapacitetima, posebno u hipersoničnom oružju s teškim bojevim glavama.
Prema njegovoj procjeni, takvo oružje potiskuje izraelske i američke snage.
Zatvaranje Hormuškog moreuza izazvalo je, prema navodima iz razgovora, globalne ekonomske poremećaje i rast cijena goriva, dok su američke baze u zaljevskim državama izložene iranskim napadima.
Upozorenje na nuklearnu eskalaciju
Glenn Diesen i Ray McGovern upozorili su da dovođenje nuklearne sile u bezizlaznu situaciju povećava opasnost od upotrebe taktičkog ili strateškog nuklearnog oružja.
McGovern je podsjetio na govor američkog predsjednika Johna F. Kennedyja iz 1963. godine, u kojem je navedeno da nuklearne sile protivnika ne smiju dovesti pred izbor između ponižavajućeg povlačenja i upotrebe nuklearnog arsenala.
Prema McGovernovoj procjeni, ukoliko se izraelske snage suoče s potpunim slomom, izraelski premijer Benjamin Netanyahu mogao bi pribjeći takozvanoj “Samsonovoj opciji”.
Ovaj pojam odnosi se na krajnji scenarij u kojem bi Izrael upotrijebio nuklearno oružje protiv svojih neprijatelja čak i po cijenu vlastitog uništenja.
Govoreći o procesu odlučivanja u Washingtonu, McGovern je ocijenio da Trump djeluje bez dugoročnog plana i pod utjecajem iracionalnih i narcisoidnih procjena.
Dodao je da ruske obavještajne službe, koje izrađuju psihološke profile stranih lidera, imaju velike poteškoće u predviđanju Trumpovih poteza jer, prema njegovom mišljenju, ne djeluje prema uobičajenoj strateškoj logici.
McGovern je povukao paralelu između sadašnje krize i priprema za invaziju na Irak 2003. godine.
Podsjetio je na izvještaj Odbora za obavještajna pitanja Senata SAD-a iz juna 2008. godine, u kojem je utvrđeno da su pojedini obavještajni podaci korišteni kao opravdanje za napad na Irak bili nepotvrđeni, neosnovani, kontradiktorni ili nisu postojali.
Citirao je i bilješku sa sastanka bivšeg direktora britanske obavještajne službe MI6 Richarda Dearlovea i tadašnjeg britanskog premijera Tonyja Blaira, održanog 23. jula 2002. godine.
Prema toj bilješci, obavještajni podaci i činjenice prilagođavani su već donesenoj političkoj odluci.
McGovern tvrdi da se isti obrazac primjenjuje i u slučaju Irana.
Pozvao se na svjedočenje direktorice američkih nacionalnih obavještajnih službi Tulsi Gabbard, koja je pred Kongresom navodno potvrdila zajedničku procjenu svih 16 američkih obavještajnih agencija.
Prema toj procjeni, koja se oslanja na Nacionalnu obavještajnu procjenu iz 2007. godine, Iran je krajem 2003. godine obustavio razvoj nuklearnog oružja i nije ga obnovio.
McGovern je dodao da je i dalje na snazi vjerska zabrana, odnosno fatva, protiv razvoja i upotrebe nuklearnog oružja.
Kada je postalo jasno da vojna kampanja neće izazvati rušenje vlasti u Teheranu ni pobunu stanovništva, napadi su, prema Diesenovim tvrdnjama, usmjereni prema civilnoj infrastrukturi.
Među metama je naveo postrojenja za desalinizaciju vode i skladišta goriva.
McGovern je posebno govorio o napadu od 28. februara u Minabu, za koji tvrdi da je odnio živote 168 djevojčica uzrasta od šest do 12 godina i njihovih roditelja u molitvenom skloništu.
Prema njegovim navodima, napad je izveden tokom istog prvog talasa u kojem je u svom domu ubijen tadašnji iranski vrhovni vođa.
McGovern je odbacio Trumpove tvrdnje da su Iranci sami napali školu, ocijenivši ih fizički i vremenski nemogućim.
Za napad je direktno optužio američkog ministra odbrane Petea Hegsetha.
Tvrdio je da je Hegseth prethodno raspustio posebnu jedinicu u Pentagonu zaduženu za provjeru mogućih civilnih žrtava i izdao naredbu da se “ne pokazuje milost”.
Prema McGovernovim tvrdnjama, u napadu na Minab korištena je navođena raketa Tomahawk s termobaričnom bojevom glavom.
Naveo je da je raketa snimala područje i slala snimke komandi prije udara među okupljene civile.
U istom napadu navodno je ranjen novi iranski vrhovni vođa, dok su njegova supruga, sin i otac ubijeni.
Ove tvrdnje u dostavljenom tekstu nisu potkrijepljene nezavisnim izvještajima ili službenim dokumentima.
McGovern je ocijenio da je sukob doveo do potpunog sloma američke sigurnosne arhitekture u Perzijskom zaljevu.
Tvrdi da je ruski predsjednik Vladimir Putin dva dana nakon početka sukoba telefonom razgovarao s liderima zaljevskih arapskih država i poručio im da su se američke sigurnosne garancije pokazale bezvrijednim.
Prema njegovim riječima, ruski ministar vanjskih poslova Sergey Lavrov narednog dana citirao je arapskim liderima beduinsku izreku da je “nemoguće jahati dvije kamile istovremeno”.
Govoreći o narednim geopolitičkim potezima, McGovern je naveo da je Rusija prilikom glasanja o rezoluciji o Iranu u Ujedinjenim nacijama bila suzdržana kako bi sačuvala položaj neutralnog posrednika.
Rusija, prema njegovim riječima, održava bliske odnose s Izraelom, Iranom i Kinom.
McGovern tvrdi i da je Moskva ranije ponudila Teheranu sporazum o međusobnoj odbrani, ali da su ga iranski zvaničnici odbili.
Takvu odluku opisao je kao stratešku grešku koja se u sadašnjim okolnostima pokazala štetnom za Iran.