Na tržište Bosne i Hercegovine uvezeno je više automobila nego lani, a poseban rast bilježi uvoz hibrida.
Ne manjka ni onih koji ne žale da izdvoje ogromne pare za svoje limene ljubimce, pa je tako za samo 10 najskupljih automobila izdvojeno gotovo pet miliona maraka.
Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine za prvih šest mjeseci ove godine.
Tako je od početka godine pa sve do kraja juna u BiH uvezeno 46.499 vozila, od čega je 5.118 novih i 41.381 polovan.
“S druge strane, u istom periodu lani uvezeno je 43.061 vozilo, novih je bilo 5.280, a polovnih 37.781”, navode iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.
Kada je riječ o skupocjenim automobilima, na listi takvih deset nalazi se pet poršea, tri mercedesa i dva BMW-a.
Najskuplji automobil, ne računajući dažbine, bio je Porsche-911 GT3 RS, koji je koštao 436.833 KM. Dažbine za njega su iznosile 74.285 KM.
I na drugom mjestu je isti tip automobila, međutim, cijena je drugačija i njegova vrijednost je 434.168 KM, dok su dažbine iznosile 150.005 KM.
Treći najskuplji uvezeni automobil u prvoj polovini ove godine je BMW 740d xDRIVE LIMOUSINE, koji je koštao 418.625 KM, a dažbine 107.920 KM.
Ono što je zanimljivo jeste da je ove godine znatno porastao uvoz hibrida, pa je tako uvezeno njih 1.600 i to 844 nova i 756 polovnih. To je značajan broj u odnosu na isti period prošle godine kada je uvezeno 897, odnosno 556 novih hibrida i 341 polovan.
I dok je uvoz hibrida rastao, uvoz električnih automobila je u padu, pa je uvezeno tačno 100, za šest manje nego tokom šest mjeseci 2024. godine.
Miro Sesar, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori Federacije BiH, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da uvoz polovnih automobila i dalje dominira, te da je prethodne godine zabilježeno da je na jedno novo vozilo uvezeno pet polovnih.
Takođe, on je objasnio i trendove uvoza električnih automobila, kao i hibrida.
“Suspenzija carine je jedan od osnovnih pokretača uvoza električnih i hibridnih vozila i ovim putem želim zahvaliti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, jer su prepoznali inicijativu bez koje ovaj segment vozila ne bi praktično niti postojao u BiH. Razlog zašto je mnogo veći broj uvezenih hibrida jeste prije svega povećana dostupnost i ponuda ovih modela jer svi proizvođači sada nude hibride”, objašnjava Sesar.
On je istakao da je osnovni razlog pada uvoza električnih automobila od januara do juna što u Federaciji BiH za ovu godinu nije predviđena subvencija za kupovinu električnih vozila, koja je imala direktan i povoljan uticaj u prethodnim godinama da se na ulicama BiH nađu upravo ovakvi automobili.
I dok je na tržište BiH ove godine stiglo mnogo hibrida, u budućnosti bi se to moglo možda i promijeniti, jer bi se carine koje uvode SAD mogle odraziti na cijene.
“Kada su u pitanju carine koje uvode SAD, one direktno ne mogu imati uticaj jer BiH ne uvozi značajne količine vozila iz SAD, ali indirektno mogu imati i te kakve posljedice. Ako carine zahvate kineske i druge azijske brendove, može doći do globalnih nestašica ili porasta cijena komponenti. U EU se može povećati cijena električnih i hibridnih vozila, što bi posljedično pogodilo i tržište BiH kroz skuplji uvoz”, objašnjava on za “Nezavisne novine”.