Tokom rata, Katar se suočio sa oko 700 iranskih raketnih i dronovskih napada usmjerenih na američke baze na njegovoj teritoriji. Iako nisu prijavljene civilne žrtve, ekonomija zemlje pretrpjela je razarajuće posljedice, piše Jpost.com.
Privremeni prekid vatre proglašen ranije ovog mjeseca između SAD-a, Izraela i Irana možda je zaustavio aktivna dejstva, ali je rat Kataru ostavio duboke ožiljke. Opsežan izvještaj New York Timesa otkriva da je ova zaljevska država pretrpjela fatalne udarce svojoj ekonomiji i da se nalazi u stanju “strateškog šoka.”
Ekonomski kolaps i energetska kriza
Tokom konflikta, Katar je bio meta najmanje 700 napada. Iako su sistemi protivzračne odbrane presreli većinu prijetnji, utjecaj na lokalnu ekonomiju bio je katastrofalan:
-
Turizam: Lokalna turistička industrija je potpuno kolabirala.
-
Avijacija: Avioni kompanije Qatar Airways su prizemljeni.
-
Egzodus: Veliki broj stranih državljana napustio je zemlju.
Najteži udarac zadat je energetskom sektoru. Državna kompanija QatarEnergy bila je prisiljena obustaviti proizvodnju tečnog prirodnog gasa (LNG) u svom glavnom postrojenju, Ras Laffan, jer je postalo nemoguće sigurno izvoziti robu kroz Hormuški tjesnac. Sredinom marta, ovo postrojenje je direktno pogođeno u iranskom napadu, što je izazvalo ogromnu štetu.
Finansijski gubici i globalne posljedice
Katarski ministar energetike, Saad al-Kaabi, izjavio je za Reuters da bi obnova postrojenja mogla trajati do pet godina. Procjenjuje se da godišnji gubitak prihoda iznosi 20 milijardi dolara, što čini oko 37% ukupnih očekivanih državnih prihoda za ovu godinu.
“Ova situacija je unazadila cijeli region za dvadeset godina”, priznao je ogorčeni Al-Kaabi.
Katarska kriza izaziva potrese širom svijeta:
-
Snabdijevanje energijom: Ugrožene su isporuke zemljama poput Japana i Italije.
-
Nestašica helijuma: Prijeti kritična nestašica helijuma, gasa neophodnog za industriju čipova i medicinske uređaje (poput MRI aparata), s obzirom na to da Katar proizvodi više od trećine svjetskih zaliha.
Kriza političkog utjecaja
Na političkom planu, Doha se suočava sa spoznajom o ograničenom utjecaju na Washington. Godinama je Katar pokušavao pridobiti naklonost američkog predsjednika Donalda Trumpa kroz:
-
Poklon u vidu aviona Boeing.
-
Ugovore o izgradnji brendiranih golf terena.
-
Obećanje investicija od nevjerovatnih 1,2 biliona dolara.
Ipak, prema pisanju NYT-a, u Dohi vlada nezadovoljstvo jer se pokazalo da Izrael ima daleko veći utjecaj na Trumpove odluke. Dina Esfandiari iz Bloomberga opisala je ovo kao pravi “šamar” za zaljevske lidere.
Farouk Sosa, viši ekonomista u Goldman Sachsu, zaključuje da će vlada u Dohi, zahvaljujući “dubokim džepovima”, vjerovatno apsorbovati trenutni ekonomski udarac. Međutim, glavno pitanje ostaje: da li je reputacija Katara kao sigurnog utočišta za investitore i međunarodno poslovanje zauvijek izgubljena?