Istražna komisija: Bh. pravosuđe dotaklo dno

0

Sprega između politike i pravosuđa je evidentna, duboko je prisutna na najvišim pravosudnim nivoima i ovakav pravosudni sistem ne može dugo opstati i u konačnici će se neminovno urušiti.

 

Ovo se, između ostalog, navodi u Izvještaju o radu Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, a u kojem se naglašava da su pojave političkih imenovanja bliskih srodnika sudija i tužilaca učestale na svim nivoima vlasti te da takva praksa ne pokazuje bilo kakve znake jenjavanja.

“Istražna komisija smatra da, uzimajući u obzir široku rasprostranjenost ovakvih pojava, postoji osnov da disciplinski tužilac istraži da li je kod ovih ili sličnih imenovanja došlo do bilo kakvih disciplinskih prekršaja od strane sudija i tužilaca čiji su bliski srodnici imenovani na rukovodeće funkcije na kojim političke stranke imaju kontrolu, te u skladu sa rezultatima eventualno preduzme dalje radnje iz svoje nadležnosti”, navodi se u izvještaju.

Dodaje se da stanje u BiH, uključujući i njeno pravosuđe, u potpunosti odgovara definiciji Svjetske banke za termin zarobljena država, koji se odnosi na situacije u kojima “male korumpirane grupe koriste svoj uticaj na vladine strukture da preuzmu donošenje odluka kako bi ojačali sopstvenu ekonomsku poziciju”.

U izvještaju su navedena i svjedočenja sudija, tužilaca i pojedinaca pred ovom komisijom, a niko od njih stanje u pravosuđu nije opisao kao dobro i uglavnom su korišteni termini “alarmantno”, “katastrofalno”, “dotakli smo dno”, “pravosuđa gotovo da i nema” itd. Takođe, u izvještaju se navodi i da većina pravosudnih radnika ne želi ili ne smije javno govoriti o korupciji jer smatraju da postojeći mehanizmi nisu adekvatni za rješavanje problema.

Poseban dio izvještaja posvećen je konformizmu, odnosno tome da veći dio pravosudne zajednice izbjegava da se zamjeri krugovima koji uživaju percepciju moći ili čak nedodirljivosti. Istaknuto je i da je saradnja pravosuđa i medija, posebno onih istraživačkih, na zabrinjavajuće niskom nivou i pored toga što su upravo takvi mediji najzaslužniji za otkrivanje i ukazivanje na brojna djela visoke korupcije, koruptivna ponašanja unutar pravosuđa itd.

“Svjedoci su ukazali na činjenicu da nadležna tužilaštva ne procesuiraju koruptivna djela ni nakon opsežnih i dokumentovanih medijskih izvještaja. Takođe, kultura animoziteta prema medijima je primjetna unutar pravosudnog sistema, što se ogleda kroz nizak procenat postupanja na osnovu medijskih saznanja, agresivna procesuiranja za “neovlaštena snimanja”, insistiranja na otkrivanju izvora, zahtjeve za upoznavanje tužilaštva o konkretnim saznanjima prije objavljivanja i slično”, navodi se u izvještaju.

Predstavljajući izvještaj, članovi Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine istakli su da se radi o izvještaju koji je bolji od svih prethodnih koje su radile međunarodne organizacije te da su se članovi, iako dolaze iz različitih političkih partija, izdigli iznad politike.

“Posebno je zabrinjavajuće da je ogroman procenat ljudi u pravosudnoj zajednici pošten, da rade svoj posao, ali smo primijetili primjese konformizma. To se ogleda u tome da ljudi u pravosudnoj zajednici koji su pošteni i koji se ne bave korupcijom te ne žele veze s politikom jednostavno puštaju da stvari idu svojim tokom”, rekao je Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH.

Komisija je u izvještaju navela i 15 preporuka koje bi trebalo da sprovedu različiti nivoi vlasti, između ostalog da se kod ocjenjivanja sudija i tužilaca vrednuje kvalitet, a ne kvantitet, zatim da se nosiocima pravosudnih funkcija onemogući napredovanje nakon izrečene disciplinske mjere te da se pri tumačenju neovlaštenog fotografisanja i snimanja uvedu zapadni standardi.

Izvještaj Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine uskoro bi trebalo da se nađe i pred poslanicima Predstavničkog doma parlamenta BiH.