Evropu čeka izazovna 2022. godina

Iako je 2021. na evropskoj sceni bila puna turbulencija, ništa manje izazovna od protekle godine neće biti ni 2022.

Početkom godine, rotirajuće predsjedništvo Savjeta EU-a od Slovenije preuzima Francuska. Usred predsjedavanja Savjetom EU, Francusku čekaju predsjednički i parlamentarni izbori. Predsjednik Emanuel Makron predstavio je 9. decembra u Parizu prioritete francuskog predsjedanja, među kojima kao prvi cilj naveo “prelaz prema moćnoj Evropi, potpuno suverenoj, slobodnoj da bira svoj put i gospodari svojom sudbinom”.

Taj Makronov govor mnogi ocjenjuju u kontekstu predstojeće izborne kampanje. Neke od njegovih ideja, naročito kada je riječ o dogovoru o migracijama i azilu, mnogi analitičari drže potpuni nerealnim jer se s tim bavilo već osam rotirajućih predsjedništava bez ikakvih pomaka.

Francuska želi tokom svoga predsjedanja postići dogovor o reformi šengenskog prostora.

Reforma šengenske pravne tekovine jedan je od ključnih prioriteta predstojećeg francuskog predsjedavanja. Francuzi se, između ostaloga, zauzimaju za uspostavljanje posebnog tijela koje bi činili ministri unutrašnjih poslova i koji bi koordinisali upravljanje šengenskim prostorom, nešto slično evrogrupi, forumu koji okuplja ministre finansija zemalja evrozone i koordiniše upravljanje pitanjima koje nameće zajednička valuta.

Francuzi žele postići dogovor o reformi šengenskog zakonika u sljedećih šest mjeseci, što nije nerealno budući da se ne traži jednoglasnost, nego se odlučuje kvalifikovanom većinom u Savjetu EU-a i običnom većinom u Evropskom parlamentu.

Početkom 2022. godine dolazi do promjene na čelu Evropskog parlamenta, dogovorene na početku mandata sadašnjeg saziva u junu, 2019. Umjesto italijanskog socijaliste Davida Sasolija na mjesto predsjednice Parlamenta doći će članica Evropske narodne partije, Maltežanka Roberta Metsola.

Promjena bi u 2022. moglo biti još. Naročito će se pratiti izbori u Mađarskoj, gdje će se dugogodišnji premijer Viktor Orban suočiti s ujedinjenom opozicijom koja pod vođstvom Petera Marki-Zaja nije bez šansi. Mnogi se u Briselu nadaju da bi ti izbori mogli donijeti jednu brigu manje kada je riječ o vladavini prava i poštovanju evropskih vrijednosti.

Sljedeće godine izbori će se održati i u Sloveniji, gdje je na vlasti koalicija predvođena premijerom Janezom Janšom, koji se smatra Orbanovim saveznikom.

U Poljskoj, još jednom izazivaču glavobolja u EU, sljedeće godine nisu predviđeni izbori, osim ako ne pukne vladajuća koalicija. U 2022. ondje očekuje se intenziviranje borbe između vladajuće koalicije i njenih protivnika, predvođenih bivšim premijerom i predsjednikom Evropskog savjeta Donaldom Tuskom koji se vratio u zemlju kako bi pokušao srušiti vladavinu konzervativne koalicije predvođene strankom Pravo i pravda.

Godine 2022, za vrijeme francuskog predsjedavanja, trebala bi se završiti Konferencija o budućnosti Evrope koja je otvorena 9. maja prošle godine. Zamišljena je kao forum za raspravu o prioritetima i izazovima zajedničke evropske budućnosti, s ciljem približavanja EU građanima i slušanja njihovih ideja.

Nažalost. Evropa se 2021. godine nije uspjela izboriti sa virusom koronom. Neke zemlje su najaviče obavezno vakcinisanje.

Naime, Austrija i Njemačka žele uvesti obavezno vakcinisanje za sve. Grčka, Italija i druge zemlje osmislile su obavezne vakcine za određene profesionalne ili starosne skupine. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen ukazala je da je rasprava o obaveznom cijepljenju “prikladna i neophodna”. Ministri zdravstva EU-a će u 2022. godini što je prije moguće raspravljati o tome ima li zahtjev za obaveznim cijepljenjem na razini cijele EU smisla, jer se prirodno postavlja pitanje hoće li i može li primjera radi Njemačka, sa svojim obaveznim cijepljenjem, u nekom trenutku dopustiti necijepljenim građanima iz drugih zemalja EU da uđu u zemlju. “Nadajmo se najboljem dok se pripremamo za najgore”, rekla je von der Lejen, rezimirajući svoju strategiju borbe protiv pandemije za ’22.