Tineke Strik: Uloge Hrvatske i Srbije komplikuju politiku EU na zapadnom Balkanu

Tineke Strik je nizozemska europarlamentarka. Članica je parlamentarne grupacije Zelenih/Evropskog slobodarskog saveza. Njeno ime došlo je u fokus bh. javnosti prošle sedmice, kada je u Evropskom parlamentu inicirala potpisivanje pisma kojim se traži uvođenje sankcija predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

U razgovoru za Oslobođenje komentariše, između ostalog, trenutnu situaciju na Balkanu, odnosno to da je Hrvatska članica EU, ali da je, zapravo Srbija lider u regionu.

– Uloge i Hrvatske i Srbije ozbiljno komplikuju dosljednu i demokratsku politiku EU na zapadnom Balkanu. Hrvatska lobira za implementaciju HDZ-ove interpretacije Izbornog zakona, koja bi dodatno učvrstila moć HDZ-a i diskriminatornih elemenata u izbornom sistemu BiH, stvarajući de facto treći entitet. Za to koriste svoju poziciju u EU, koja im daje mjesto za stolom i u Vijeću i u Parlamentu, otvarajući im mogućnost da svoje stavove guraju iznutra. Uprkos tome što nije članica EU, Srbija ima jake veze unutar EU s obzirom na bliske veze između Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije i Viktora Orbána, mađarskog premijera. Olivér Várhelyi, komesar EU za susjedstvo i proširenje je Mađar i on također provodi agendu Budimpešte, povećavajući utjecaj Srbije na politiku EU prema zapadnom Balkanu. Veoma direktan primjer ovog utjecaja je nastojanje Várhelyija da otvori što više pregovaračkih poglavlja za Srbiju, uprkos potpunom odsustvu napretka u zemlji, rekla nam je Strik.

Prema njenim riječima, Evropski parlament, Evropska komisija i države članice bi trebale da se odupru ovim lobiranjima.

– Ako EU želi da zadrži izglede da se zemlje zapadnog Balkana razvijaju u potpuno funkcionalne demokratije, sposobne da ispune uslove za pridruživanje EU, ključno je da prestane udovoljavati autokratama i obnovi angažman i interes u regionu. EU bi za početak trebala da počne da ispunjava svoje obaveze. Jedan od primjera bi bilo momentalno otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i donošenje saglasnosti na liberalizaciju viznog režima za Kosovo, koje ispunjava sve kriterije. Čineći to, EU može pokazati da će, ustvari, ispuniti svoje obećanje ako se postigne napredak. Konkretno u BiH, EU bi trebala otvoriti inkluzivan proces reformi koji bi uključivao zvanične institucije, stručnjake, civilno društvo i stanovništvo, umjesto tri samoproglašena etnička lidera, dodala jer Strik.

Matea Jerković / Oslobođenje