Džaba si krečio Milorade, snosićeš i posljedice: Nema vraćanja nadležnosti s države BiH na entitete

Usvajanje Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH te Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavlja kršenje Daytonskoga mirovnog sporazuma.

Takvi potezi imat će posljedice, saopćili su politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) nakon sastanka održanog 7. i 8. decembra 2021.

Ponovili su i podršku visokom predstavniku Christianu Schmidtu u provođenju njegovog mandata.

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji je vladajuća stranka u entitetu Republika Srpska, kazao je na konferenciji za medije 8. decembra da “odluke Upravnog odbora za provođenje mira u BIH (PIC) nisu obavezujuće za Republiku Srpsku i da ništa ne znače za ovaj entitet”.

Predstavnici Ruske Federacije nisu sudjelovali na sastanku Upravnog odbora PIC-a. Naime, ambasadori zemalja članica PIC-a službeno su 27. maja 2021. imenovali Christiana Schmidta na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR) međunarodne zajednice u BiH, nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka. Funkciju je preuzeo 1. augusta 2021.

Rusija se usprotivila imenovanju Schmidta i uz Kinu kao članicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, za razliku od SAD-a i EU-a ne priznaje Schmidta za visokog predstavnika.

U saopćenju nakon dvodnevnog sastanka održanog 7. i 8. decembra, politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira su još jednom potvrdili svoje “neupitno opredjeljenje za teritorijalni integritet i temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene i suverene države, koja se sastoji od dva entiteta”.

Upravni odbor je u komunikeu ponovio da “entiteti nemaju pravo na odcjepljenje od BiH i da oni pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH”.

Sve strane u BiH su podsjetili na njihovu obavezu da u potpunosti poštuju Opći okvirni sporazum za mir (poznatiji kao Daytonski sporazum), sve njegove anekse i odluke visokog predstavnika.

Za odluke Ustavnog suda BiH su naveli da su njegove odluke “konačne i obavezujuće i moraju se provoditi”.

Ponovili su i podršku visokom predstavniku (Christianu Schmidtu) u provođenju njegovog mandata. Pozdravili su i njegov angažman sa političkim liderima Bosne i Hercegovine na ispunjavanju programa 5+2, uključujući i formiranje radne grupe za državnu i vojnu imovinu.

“Upravni odbor PIC-a osuđuje radnje koje je poduzela vladajuća koalicija u Republici Srpskoj, a koje ozbiljno podrivaju daytonski okvir i narušavaju stabilnost u BiH i regiji. Vlasti u Republici Srpskoj najavile su i mjere koje bi – ukoliko bi se provele – značile poništavanje 26 godina reformi u provedbi mira, koje su važne i za proces priključivanja EU”, navodi se u komunikeu nakon dvodnevnog sastanka.

Upravni odbor PIC-a je upozorio da “usvajanje Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavlja kršenje kako Aneksa 4 tako i Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir”.

Narodna skupština Republike Srpske donijela je zakon kojim se nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je između ostalog kriminalizirano negiranje genocida i ratnih zločina, proglašavaju neprimjenjivim na teritoriji tog entiteta.

Republika Srpske je dopunila i svoj Krivični zakonik kojim je sad kažnjivo, između ostalog, nazivanje Republike Srpske “genocidnom tvorevinom”.

“Nadalje, usvajanjem Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ne samo da se krši Aneks 4, onemogućava efikasan odgovor na pandemiju COVID-19 nego se također BiH još više udaljava od usklađenosti sa standardima EU, među kojima je i postojanje jedinstvenog ekonomskog prostora”, navodi se u komunikeu UO PIC-a.

Narodna skupština RS-a donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agenciju za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je tokom oktobra više puta ponovio kako će za šest mjeseci proglasiti nezavisnost RS-a, ako dotad ne budu vraćene nadležnosti ovom bh. entitetu.

Najavio je i da će ukinuti Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA) BiH i formirati obavještajnu agenciju u entitetu RS, ali i da će povući suglasnost za osnivanje Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i formirati slično tijelo u Republici Srpskoj, čiju secesiju najavljuje godinama.

U vezi sa najavom mjera jednostranog povlačenja Republike Srpske iz sporazuma o prijenosu nadležnosti na državu, između ostalog u oblastima odbrane, indirektnog oporezivanja i pravosuđa, Upravni odbor PIC-a je naglasio da “ne može biti jednostranog povlačenja iz sporazuma o prijenosu nadležnosti sa entiteta na državu ”.

Upravni odbor PIC-a dijeli zabrinutost koju su izrazili MMF i Svjetska banka o ozbiljnim posljedicama koje takvi potezi imaju po budžete organa vlasti, pristup sredstvima, te međunarodne projekte pomoći.

“Potezi koje poduzima bilo koja strana, a kojima se ugrožava Opći okvirni sporazum za mir, imat će posljedice”, naglašeno je u komunikeu.

Upravni odbor PIC-a poziva sve lidere da grade atmosferu međusobnog povjerenja te da se uključe u dijalog, između ostalog i tako što će odmah prestati sa retorikom podjela i eskalacija te destabilizirajućim političkim aktivnostima ili odlukama, što izaziva uznemirenost među građanima i podriva mir i stabilnost u zemlji i u cijeloj regiji.

Upravni odbor PIC-a dalje je pozvao sve izabrane i imenovane predstavnike iz Republike Srpske “da se vrate u institucije na državnom nivou bez daljeg odlaganja i angažiraju na reformama koje su neophodne za napredak BiH, između ostalog i na njenom evroatlantskom putu”.

Nadalje, Upravni odbor PIC-a pozvao je stranke iz Federacije BiH “da vrate povjerenje, otklone nefunkcionalnosti i u potpunosti provedu rezultate izbora iz 2018. godine”.

Zastupnici, ministri i drugi predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) ne sudjeluju u donošenju odluka u institucijama na razini BiH otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.

Upravni odbor PIC-a je izrazio svoju punu podršku naporima koji se odvijaju u vezi s ustavnom i izbornom reformom.

“Ne smije se dopustiti da još jedan izborni ciklus prođe bez jačanja integriteta i poštenijeg izbornog procesa, te bez davanja jednakih prilika svim građanima da se kandidiraju za najviše funkcije u ovoj zemlji”, naglašeno je u komunikeu.

Upravni odbor je podvukao da međunarodna zajednica i dalje zadržava potrebne instrumente za osiguranje provedbe Općeg okvirnog sporazuma za mir. Naglasio je potrebu za punom implementacijom programa 5+2, što je i dalje uvjet za zatvaranje Ureda visokog predstavnika.

Upravni odbor PIC-a također je pozvao sve političke lidere da iskorijene korupciju koja ozbiljno ugrožava institucije, sprječava razvoj i podstiče odlazak ljudi iz BiH, posebno mladih.

Upravni odbor PIC-a održat će svoj sljedeći redovni sastanak 7. i 8. juna 2022.

U Londonu je 8. i 9. decembra 1995. održana Konferencija o provedbi mira na kojoj je uspostavljeno Vijeće za provedbu mira u BiH.

Londonska konferencija je uspostavila Upravni odbor PIC-a koji radi pod predsjedanjem visokog predstavnika, koji je tada definiran kao “izvršna ruka” PIC-a. Čelnik OHR-a ne može donositi odluke ako se s time ne slažu zemlje članice Upravnog odbora PIC-a.

Članice su Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija (Predsjedništvo EU i Evropska komisija), te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.

Upravni odbor pruža visokom predstavniku “političke smjernice”. Upravni odbor PIC-a sastaje se na nivou političkih direktora dva puta godišnje nakon čega se izdaje zajednička izjava – komunike.

Posljednjih nekoliko godina Rusija se kao članica PIC-a izuzima iz komunikea smatrajući da OHR treba zatvoriti.