Je li BiH zaista postala zemlja staraca?

Svakodnevna politička previranja, nepovoljna ekonomska situacija i nezaposlenost glavni su uzroci odlaska stanovništva, pogotovo mladih iz Bosne i Hercegovine u treće zemlje. Pogotovo je to intezivirano u posljednje dvije godine, pokazuju ankete i istraživanja koja provode stručnjaci. Nadležni, mjere koje bi dale rezultate, kako bi ovaj trend bio zaustavljen ili nemaju ili ne provode ili su one nedovoljne, kako ne bismo postali ono što izgleda zaista i jesmo – zemlja staraca i besperspektivnosti na gotovo svim poljima života. Rijetki su oni pozitivni primjeri.

Jedan od njih je dvadesetrogodišnji Nihad Ferhatović iz Goražda, magistar elektrotehnike. Nakon završetka fakulteta u Sarajevu Nihad je želio nadograditi svoje znanje i pronaći što bolje mjesto na tržištu rada, ne razmišljajući da napusti BiH. Master studij i praktično usavršavanje okončao je u Švedskoj radeći za renomirane kompanije. Vratio se u svoju zemlju i uskoro ga je čekao posao u struci u Banjoj Luci. Odlazak mladih smatra najvećim problemom u našoj državi: „Ne vide Bosnu i Hercegovinu kao perspektivnu zemlju za sebe, svoj razvoj, zsvoj karijerni put, tako da u potpunosti ih razumijem, moram priznati. Ali, opet, moj stav je da trebamo pokušati raditi i razvijati vještine u Bosni i Hercegovni“.

Milan Kusmuk iz Istočnog Sarajeva inženjer je mašinstva. Još kao srednjoškolac znanje je stjecao u inozemstvu. Prije jednog mjeseca došao je iz Norveške, gdje je proširivao poslovne vidike u nevladinim organizacijama. Njegov ponovni odlazak nije isključen: „Mislim da trebamo razmišljati o tome da li su se stekli uvjeti uopće da neko ostane ovdje i da li uopće dobijamo dovoljno prilika koje se nude negdje drugo. Kada to tvoje spojimo, mislim da će puno mladih razmišljati o tome kako mogu da ostanu ovdje“.

S druge strane, demografski podaci za prvih šest mjeseci ove godine nisu ohrabrujući i pokazuju pad broja novorođenih za 0,47 posto te rast broja umrlih za 39,69 posto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Preciznih podataka o tome koliko je mladih napustilo Bosnu i Hercegovinu nema, ali, prema izvještaju Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda o emigraciji, 47 posto mladih razmišlja o odlasku. Istraživanje istog izvora pokazuje da će 23 hiljade mladih naredne godine dana napustiti BiH.

„Mi i dalje gubimo ono stanovništvo koje može biti faktor rehabilitacije kao osnovne dinamičke komponente budućeg rasta stanovništva u pogledu prirodnog kretanja. Dakle, mi najviše gubimo mlado i mlađe srednjovječno stanovništvo koje u najvećem broju odlazi u zemlje EU-a“, upozorava demograf Aleksandar Čavić.

Stav sociologinje Smiljane Vovna je da kao društvo doživljavamo demografsku kataklizmu. Kao glavne razloge odlaska navodi političko nepovjerenje i nesigurnost, tešku ekonomsku situaciju i nezaposlenost. Ono što se dalo naslutiti ranije, danas je realnost. Postali smo zemlja staraca: „Vi kad pogledate koga srećete na ulicama…  Evo, sad će nam dijaspora doći, gradovi će biti puni mladog svijeta i to će trajati petnaestak dana i oni opet odoše nazad. Definitivno smo zemlja staraca“.

A dok je i starija populacija na granici siromaštva i ostvarivanje svojih prava i bolje uvjete za život traži na ulicama, svake godine imamo sveprisutnije smanjenje broja novoupisanih osnovaca, srednjoškolaca, ali i studenata na fakultetima u Bosni i Hercegovini. Možda je za upiranje prstom u nekoga, traženje krivca i onu narodnu poslovicu da na mladima svijet ostaje – već prekasno?!