Testiranja, zabrane i napadi: Bh. građani o životu u zemljama s covid mjerama

Brojne evropske zemlje uvele su rigorozne mjere zbog pandemije koronavirusa. Neke zemlje poput Austrije i Njemačke, uvele su lockdowne ili ograničenje kretanja za nevakcinisane osobe, ali i brojna druga pravila i za vakcinisane. Bh. građani koji žive u zemljama širom Evrope ispričali su za N1 kako izgleda život u ovim neobičnim uvjetima. Iznenadne covid provjere u javnom prevozu, svakodnevna testiranja prije dolaska na posao, ograničenja u vlastitim domovima – samo su neka od pravila s kojima moraju živjeti.

O životu u Beču: Ugroženi brojni studentski poslovi

Austrija je u novembru postala prva evropska zemlja koja se odlučila na lockdown tokom četvrtog vala koronavirusa, a nedugo nakon toga su najavili kako će od 1. februara 2022. godine vakcinacija biti obavezna za sve austrijske građane.

O tome kako je ovaj tip restrikcija naštetio običnim građanima, razgovarali smo sa Eminom Kurtom, bh. studenticom, koja se, nakon okončanih bachelor studija, odlučila nastaviti školovanje na jednom od bečkih univerziteta. Austrija joj se, baš kao i brojnim mladim u BiH, činila posebno primamljivom, s obzirom da je kroz studentski rad sama mogla finansijski podržavati svoj studijski boravak.

No, to se u novonastalim uslovima pandemije promijenilo.

“Pravila i restrikcije su uvijek tu ali koje su, i kojom logikom su vođene, građanima je nepoznato. Mijenjaju se gotovo na dvo-sedmičnoj bazi tako da u većini vremena može proći nezamijećeno sa moje strane ako radim nešto pogrešno. Zatvore nas kompletno (ugostiteljske objekte i sve radnje), pa nas polu-otvore (u šoping mozemo, ali na piće ne). Gastronomija je finansijski iscrpljena lockdownom, a isto tako i brojni studenti koji su u potražnji za studentskim poslom, u ovom vremenu je vrlo teško pronaći bilo kakav posao”, govori nam Emina, koja je, pored brojnih studentskih obaveza, uspijevala samostalno podržavati svoj studijski boravak u Austriji, radeći u restoranu.

To je sada znatno otežano. Stoga, ona nam dodaje da nekad smo mogli da zavisimo od sebe, svog rada i da se borimo, a sada je to trostruko teže.”

Emina se osvrnula i na trenutne mjere vezane za obilježavanje praznika, ali i one koje im tek predstoje, ističući kako je potvrda o vakcinaciji postala važnija od ličnih dokumenata.

“Kad otvore Božićni sajam obavezne će biti maske, možeš doći tu biti prisutan, ali ako želiš da kušaš kuhano vino, obavezno se moras odmaknuti 50 metara od svih ostalih ljudi, da bi skinuo masku i popio vino. Potvrda o vakcinaciji je postala važnija od vize, pasoša.. od februrara 2022. godine stupa na snagu zakonski obavezna vakcinacija. Kažnjavat će se oni koji samo žive u gradu Beču, a nisu vakcinisani, kamo li šta drugo da rade…”, opisuje Emina za N1 ove neobične okolnosti.

Njemačka: Iznenadne provjere covid potvrda čak i u javnom prevozu

Njemačka, još jedna od željenih destinacija brojnih bh. građana, nije donijela odluke o obaveznoj vakcinaciji, ali su striktna pravila na snazi.

Amila i Marko su svoje bh. adrese zamijenili sa onom u Njemačkoj, gdje obavljaju pripravnički staž u jednoj od nevladinih organizacija. U njemačku saveznu državu Schleswig Holstein preselili su se u julu, no od tada, mjere su značajno pooštrene, a građane na disciplinu navode stalne, ali i iznenadne provjere covid certifikata na javnim mjestima.

“Situacija vezana za Covid u saveznoj državi Schleswig Holstein nije kritična kao u ostatku države, međutim stroge restrikcije su na snazi, naročito u poređenju sa Balkanom. Već mi je postala navika prikazati potvrdu o vakcinaciji pri ulasku u restoran ili kafić, a jučer umjesto kontrole karata imali smo iznenadnu provjeru covid potvrda u autobusu”, govori nam Amila.

Dodaje i to kako sama covid potvrda često nije dovoljna za boravak u određenim prostorima.

“2G je novi standard (pravilo koje samo vakcinisanim i oporavljenim dozvoljava da uđu u zatvorene javne prostore), dok pojedini objekati uvode 2G+. Tako, na primjer, iako sam vakcinisana, protekli vikend sam bila dužna i priložiti negativan antigen test da bih odsjela u hostelu”, govori Amila.

A da ulazak u zatvorene javne prostore u ovoj pokrajini, ni u kojem slučaju, nije moguć samo sa negativnim testom na koronavirus, potvrđuje i njen kolega Marko.

“Epidemiološke mjere su značajno pooštrene u pokrajini Schlezwig-Holstein. Za ulazak u sve javne prostore, institucije, restorane, kafiće i sve neesencijalne prostore potreban je certifikat koji dokazuje punu vakcinaciju ili oporavak. Mjere se poštuju – maske su obavezne, certifikati se provjeravaju i postoji osjećaj discipline. Ja nisam mogao ući ni u jedan restoran, niti na božićne sajmove, bez pokazivanja certifikata. Međutim, u većim gradovima, poput Berlina, ljudi su mnogo opušteniji, a kontrola je na vidno nižem nivou”, navodi on za N1.

Berlin: Velika netrepeljivost između vakcinisanih i nevakcinisanih

No, iz Berlina nam stiže sasvim suprotan odgovor, naročito od onih koji nisu vakcinisani. Medina je Sarajka, koja se nedavno preselia u glavni grad Njemačke, gdje trenutno radi u jednoj od javnih ustanova. Kao nevakcinisana građanka, kako kaže, redovno svjedoči ne samo ograničenjima u skoro svim sferama svakodnevnog života, nego i netrepeljivosti.

Kako nam kaže, nevakcinisani u Berlinu mogu otići samo u veće prodavnice prehrambenih proizvoda, apoteke, pošte, banke, pekare. Da bi otišli na posao, ušli u javni prijevoz ili posjetili doktora, moraju imati negativan antigenski test, ne stariji od 24 sata.

“Sva ostala mjesta su im zabranjena! Nevakcinisani ne mogu ući u prodavnicu da probaju i kupe nove cipele, hlače, kaput. Ta mogućnost postoji jos samo preko online kupovine. Nevakcinisani, čak ni sa negativnim testom, ne mogu otići frizeru, u muzej, u kino, na kuglanje…Zabranjeno im je ući na Božićni sajam, iako se održava na otvorenom prostoru. Dozvoljeno im je kupiti kuhano vino ili čaj na nekom od usputnih štandova, ali ne smiju stati za stolić ili sjesti na neku od slobodnih klupa u tom krugu. Ogradili su ih trakama – kao mjesto zločina!”, prepričava Medina.

Prenijela nam je i svjedočenja sebi bliskih ljudi.

“Kod moje drugarice na poslu je prava ludnica. Nevakcinisanima su oduzeli kartice sa kojima mogu ući kroz garažu jer se prvo moraju javiti na pregled testova na glavni ulaz. Kad već tamo uđu, nema im se smisla vraćati okolo…Većina ih je odustala od dolaska autom na posao jer moraju negdje parkirati dok to ne obave i dobiju kartice da bi se mogli vratiti po auto i parkirati ga u garažu”, govori Medina.

No, stići na vrijeme na posao, postao je i njen svakodnevni izazov.

“Odlazak na posao je postao mučna kalkulacija i stresna borba sa vremenom. Nikad ne znaš hoćeš li testiranje obaviti za 10 minuta ili sat vremena. Pošto se prešlo na digitalne certifikate koji se dobiju mailom, napuštaš mjesto testiranja odmah po vađenju brisa i uputiš se na posao u nadi da ce obećani certifikat zaista stići u roku od 15-20 minuta. Kada se desi da mail ne stiže preko 25-35 min, počinje nervoza želuca, jer sam par puta vidjela ljude kojima certifikat nikad nije ni stigao, pa su se ljuti vraćali da negoduju”, nastavlja ova Sarajka.

Štaviše, tu nije kraj problemima, jer se oni redovono javljaju i na punktovima za testiranje. Kako nam prenosi, osjeća se velika napetost i netrepeljivost između vakcinisanih i nevakcinisanih.

“Vakcinisani glasno osuđuju i okrivljuju ljude koji to nisu. Ne uzimaju u obzir da postoje oni koji ne smiju primiti vakcinu. Nevakcinisani su manjina koja je počela da krije svoj status i to ne samo radi mogućeg šikaniranja i osude, nego i zbog mogućnosti fizičkog napada. Neki dan je stariji čovjek kružio na motoru oko nas koji smo stajali u redu za testiranje. Vrištao je na sav glas. Psovao nam nešto na njemačkom, zahtjevao da nam se testovi naplaćuju. Obišao je jedno desetak krugova oko te ulice. Svaki put kad se približavao, palili su mi se svi mogući alarmi. Čekala sam da izvadi neko oružje pa zapuca po nama ili da nam baci neku bombu, molotovljev koktel ili slično…Bas ružan osjećaj”, prepričava Medina, dodajući da ovaj verbalni napad dok je čekala u redovima za testiranje nije usamljen slučaj.

Norveška: Pri ulasku u ugostiteljske objekte obavezna je registracija zbog praćenja potencijalno zaraženih

Iako su skandinavske zemlje, još od početka pandemije, oduševljavale ostatak svijeta sa ležernim načinom borbe protiv virusa, ipak, u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana, trenutno bilježe striktnije mjere u određenim područjima.

Iako još uvijek daleko od opisanih pravila u Njemačkoj i Austriji, bh. građanka u Norveškoj nam prenosi kako su obavezna testiranja djece u školama dva puta sedmično, da su uvedena pravila vezania za okupljanje tokom praznika, ali i ona koja nalažu obaveznu registraciju pri ulasku u kafiće ili restorane.

Bh. građanka sa adresom u Oslu, glavnom gradu Norveške na početku odgovora naglašava kako vlasti vakcinaciju uporno predstavljaju kao jedini izlaz iz situacije.

“Trenutno su u ovoj zemlji nastupila nova pravila koja važe i za vakcinisane i za nevakcinisane osobe. Prvo i najbitnije pravilo ili preporuka je da se svi vakcinišu. Da ne vjerujemo ni u kakve teorije zavjere, već da je vakcina jedini izlaz iz ove situacije. Do sada je ovdje vakcinisano oko 72 posto populacije starosti od 12 godina, a čak 20 posto populacije vakcinisano je i trećom dozom”, navodi nam.

Dodaje i to da se ne preporučuje odlazak na posao ili školu, čak i sa najmanjim simptomima, tipa curenja nosa. U školama se djeca preko 10 godina testiraju brzim testovima koje dobiju od škole, dva puta u sedmici, naglašava, kao i to da su na univerzitetima nastava i ispiti online, a rad od kuće preporučen je za one koji ne moraju fizički biti na poslu.

Osvrće se na posebna pravila za praznička okupljanja, ali i na ona vezana za boravak u ugostiteljskim objektima.

“Ne smije biti više od 10 gostiju u jednom domaćinstvu, a do 20 gostiju tokom božićnih i novogodišnjih praznika može biti samo ako je moguće držati metar udaljenosti između gostiju. Restorani i kafići moraju osigurati da gosti /posjetioci mogu držati razmak od jednog metra, dakle razmak između stolova mora biti najmanje metar. Alkohol se može služiti samo za stolovima, ne za šankom i to do ponoći. Po ulasku u kafić ili restoran obavezna je registracija, podaci, broj telefona, kako bi mogli imati pregled u slučaju da ima zaraženih među gostima. Hrana se naručuje QR kodom i plati se na stranici tog restorana”, pojašnjava nam sagovornica pravila u Norveškoj.

Na kraju, naglašava nam stav koji uveliko karakteriše borbu sa pandemijom u dijelu svijeta u kojem živi. Kako kaže, ljudi uredno poštuju pravila, drže se istih i vjeruju struci. Ističe nam kako se nije opustila nakon vakcinacije, jer je za živote drugih ljudi odgovorna kao i za svoj.