EUobserver: Povećati vojno i političko prisustvo Unije u BiH i regiji

Politička i vojna prisutnost Europske unije u Bosni i Hercegovini i regiji ne smije se smanjivati, već strukturno povećavati, a proces europeizacije i demokratizacije u zemlji se mora snažnije podržati, navodi se u analizi situacije u BiH koju prenosi magazin Euobserver. EU se mora nametnuti kao lider i pokazati da je sposobna održati mir u svom dvorištu, dodaje se u tekstu.

U tekstu naslovljenom ‘Bosna i Hercegovina – gdje je EU vodstvo u ovoj drami?‘, kojeg potpisuje parlamentarka EU Hilde Vautmans, navodi se kako duboka politička kriza te neskriveni separatistički diskurs Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, izazivaju strah kod međunarodnih promatrača, pogotovo sad nakon što je entitetski parlament Republike Srpske usvojio zaključke koji najavljuju novi korak ka secesiji od BiH.

“U zemlji koja svakodnevno podsjeća na krvoproliće iz 1990-ih, lako se povlači paralela s prošlošću. Baš kao u prošlosti, europski donosioci odluka ističu se u svojoj suzdržanosti”, piše autorica teksta.

Dalje se navodi ističe kako je priča o krvavom sukobu sveprisutna u sarajevskoj javnosti, a zemlja koja je opterećena užasnim naslijeđem iz 1990-ih provedba Dejtonskog mirovnog sporazuma pokazala se kao veliki izazov.

“Povjerenje je izgubljeno. Određeni niži nivoi vlasti ne surađuju i/ili čak ne održavaju kontakt. Bezbroj je primjera sukoba nadležnosti, a u nekoliko područja politika evidentna je nemogućnost upravljanja zemljom. Ljudska prava i vladavina prava pod velikim su pritiskom, a korupcija je također ozbiljan problem”, pojašnjava Vautmans opisujući trenutnu situaciju u zemlji.

Nažalost, dodaje, tome doprinose separatistička politika Republike Srpske i etno-političke tenzije.

Krhki proces pomirenja i demokratizacije u Bosni i Hercegovini ima i svijetle tačke, kao što je ona 15. februara 2016. kada je zemlja podnijela zahtjev za članstvo u EU, na što očito nije spremna, dodaje se u analizi.

Ipak, ističe parlamentarka, historija je pokazala kako proces pristupanja katalizira demokratizaciju zemlje kandidata, ali kada ga snažno podupire EU, na primjer kroz ciljana održiva ulaganja.

“Dok međunarodna zajednica stalno smanjuje svoju prisutnost u zemlji, postaje jasno da EU ne smije pustiti Bosnu i Hercegovinu. Kina i Rusija, koje otvoreno podržavaju Dodikovu secesionističku politiku, spremne su preuzeti kormilo. Sa svim posljedicama koje to povlači. Jer, bez sumnje: moguća secesija Republike Srpske je smrtni udarac Dejtonskom sporazumu i miru i stabilnosti u regiji”, upozorava, i dodaje kako EU mora preuzeti odgovornost.

Njena politička i vojna prisutnost u regiji ne smije se smanjivati, već strukturno povećavati, a na najvišem političkom nivou potrebno je hitno pokrenuti posredničku misiju kako bi se obnovio dijalog između bh. vlasti.

“Ali i naše mirovne snage EUFOR-a od 700 pripadnika moraju se znatno proširiti i ojačati. To se, naravno, mora raditi u suradnji s našim strateškim partnerima, prvenstveno UN-om i SAD-om. Proces europeizacije i demokratizacije zemlje mora se snažnije podržati, uključujući razmjenu struke. Nova europska investicijska strategija za regiju također se mora dalje razvijati i što je više moguće usmjeriti prema suradnji među zajednicama i trajnom miru”, navodi Vautmans u tekstu i predlaže način izlaska iz krize.

Dalje preporučuje Europskom parlamentu da utaba put za obnovljenu predanost EU prema Bosni i Hercegovini.

“Zajedno sa svojim kolegama zastupnicima u Europskom parlamentu, krajem oktobra sam pisala visokom predstavniku EU za vanjske poslove Josepu Borrellu zahtijevajući da se svim diplomatskim sredstvima Dodik i Republika Srpska moraju urazumiti”, ističe predtsavnica belgijske konzervativno-liberalne opcije, dodavši kako “samo razum i dijalog mogu spriječiti daljnju humanitarnu tragediju u regiji”.

Dodaje da se Europska unija mora nametnuti kao lider, ako stvarno želi igrati ulogu na najvišem geopolitičkom novou i mora pokazati da može održati mir i stabilnost barem u svom dvorištu.