Snizite visoki pritisak hranom

 

Već nakon prosječno osam sedmica povećanog unosa voća i povrća u svakodnevnoj ishrani dolazi do snižavanja sistoličkoga krvnog pritisaka

Adekvatna ishrana, što podrazumijeva dovoljan unos voća i povrća, imaju uticaj na većinu hroničnih bolesti, a time i na arterijsku hipertenziju

U istraživanjima je zapaženo da nakon prosječno osam sedmica povećanog unosa voća i povrća u svakodnevnoj ishrani dolazi do snižavanja sistoličkog krvnog pritisaka. U prevenciji arterijske hipertenzije, ali i za smanjivanje rizika razvoja svih hroničnih nezaraznih bolesti, preporučuje se konzumacija hrane bogate kalijumom (npr. paradajz, kajsije, jagode, banane, grašak…). Svijest o štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli lagano raste jer je sve veći broj dokaza o njenoj štetnosti, napisala je dr Melanija Kolarić specijalista nefrologije i članica Hrvatskog društva za hipertenziju u članku koji objavljuje ordinacija.hr.

Rezultati nekoliko važnih istraživanja pokazuju da je za ukupno zdravlje, pa tako i za nastanak arterijske hipertenzije, jednako važno smanjiti unos kuhinjske soli i povećati unos kalijuma.

Svježe, prerađeno voće i povrće, smrznuto i konzervirano, kuvano, 100% voćni sokovi i 100% sokovi od povrća kao i suvo voće, smatraju se obrocima voća i povrća.

Preporučeni dnevni unos kalijuma je oko 3,5 grama. To se čini kao vrlo težak i ponekad teško ostvarljiv zadatak.

Ipak, veliki izbor voća, povrća, žitarica i druge biljne hrane pruža niz hranjivih materija i različitih bioaktivnih jedinjenja, uključujući fitohemikalijume, vitamine, minerale i vlakna. Za primjer možemo uzeti krompir koji je predstavnik jedne od nemasnih namirnica s jedinstvenim hranjivim tmaterijamai fitohemijskim profilima. Bogat je vitaminom C, vitaminom B-6, kalijumom, manganom i dijetalnim vlaknima. Bitno je pomenuti da je sve više dokaza koji ukazuju na to da se zdravstvene prednosti voća, povrća, žitarica i druge biljne hrane pripisuju sinergiji i/ili interakciji bioaktivnih jedinjena i drugih hranjivihmateriaj u cjelovitoj hrani.

Određene studije pokazale su da ishrana bogata voćem, povrćem i nemasnom mliječnom hranom i konzumacija hrane sa smanjenom količinom zasićenih i ukupnih masti može znatno sniziti krvni pritisak. Najpoznatija je DASH studija koja je dokazala da ishrana bogata voćem i povrćem (dakle bogata kalijumom), oborenim mliječnim proizvodima i mesom živine, djelotvorno snižava krvni pritisak. Krvni pritisak je bio još više snižen kod osoba koje uz ovaj način prehrane unosile manje količine kuhinjske soli.

Sve ovo govori da je nužno ukupno promijeniti loše prehrambene navike, da je imperativ povećati unos voća i povrća uz manji unos soli, kao i da obroke treba rasporediti tokom dana i treba svakodnevno biti i tjelesno aktivan. Na taj način počećemo da živimo prema onome za šta je naše tijelo sazdano i za šta postoje genski zapisi, a naše odmicanje od toga razlog su svega što nas snalazi u vezi sa arterijskom hipertenzijom i prečestim obolijevanjem od kardiovaskularnih bolesti.

 

 

 

 

 

 

 

vijesti.me