Krediti: “Imamo dva scenarija. Jedan je privatizacija javnih preduzeća ili prodaja prirodnih bogatstava…”

Da li smo prezaduženi, hoće li nam se oduzimati državna ili entitetska imovina ako se desi da ne vratimo neku od rata jednog od brojnih kredita koje smo uzeli samo su neka od pitanja na koje  je za Buku odgovor dao ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Prije svega kaže treba uvijek gledati strukturu duga i kada doći na naplatu.

Kao primjer je naveo nedavnu emisiju obveznica Republike Srpske putem berze u Londonu: “Prvo pitanje je bilo kako će se to u tom trenutku odraziti na Republiku Srpsku, na šta je struka odmah kazala da trenutno neće imati gotovo nikakvih negativnih efekata osim što će se morati vraćati kamata svake godine, iz vrlo jednostavnog razloga jer taj dug ne dospjeva na naplatu danas, sutra ili u narednoj godini. On za naplatu dospjeva za 5 godina. Međutim pravo pitanje je  ko će taj dug vratiti u petoj, šestoj godini? Nažalost, to entitet neće moći vratiti, jer je to ogromna količina novca, koji kao što je odjednom došao, na isti način mora biti vraćen. Mi bismo taj novac morali uložiti u takve infrastrukturne projekte, otvaranje novih radnih mjesta, koja će generisati novu vrijednost, pojačati poresku osnovicu, da vi iz te poreske osnovice možete vratiti taj dug. Ja iskreno ne vjerujem da bilo koji entitet u BiH može toliko dignuti poresku osnovicu da naplati 500-600 miliona više da bi u toj godini mogli vratiti taj kredit”, jasan je Hadžić.’

Na pitanje da li I Federacija BiH uzima veliki broj kredita kaže da je generalno omjer zaduženosti duplo bolji u odnosu na Republiku Srpsku.

A šta će se desiti ukoliko ne uspijemo vratiti na vrijeme neku ratu, da li će se nam se oduzeti neka imovina, Hadžić kaže da sve zavisi šta su bili uslovi tokom dogovora za dobijanje određenog kredita, ali da postoje generalno dvije opcije- da se za isti iznos ponovo negdje zduži po nekoj većoj kamati, ako neko bude spreman na to ili će se nešto morati privatizovati od nekih javnih preduzeća kako bi se dug pokrio.

“Upravo zbog toga postoji ovaj cijeli problem koji je politički ali ima ekonomske posljedice vezano i za Odluke ustavnog suda za raspolaganje državnim vlasništvom prije svega poljoprivrednog zemljišta i  šuma, jer tu je vrijednost. To bi se moglo privatizovati, prodati, pokriti, a onda bi bio veliki problem ako nije u vasništvu entiteta, govorim sa pozicije entitetske, onda nemaju šta drugo založiti”, istakao je Hadžić za Buku.