Grafiti veličanja ratnih zločinaca: Slike Beograda koje vlast nikako da prekreči

Uklanjanje murala Ratku Mladiću u Beogradu zabranila je policija, pod izgovorom da ne želi incidente na ulicama. Ne dozvoljava zato, kaže, ni okupljanje onih koji bi da mural obrišu, ali ni onih koji bi da ga čuvaju. A ko zapravo čuva slike i poruke sa beogradskih fasada i zašto se, kada njihovo čišćenje obavljaju komunalna preduzeća, preskaču murali i grafiti desničarskih organizacija i murali posvećeni ratnim zločincima?

Poruke mržnje uz zahvalnost ratnim zločincima i veličanje genocida – slika Beograda koju vlast nikako da prekreči. Ono što je uspela da izbriše – ljubavne poruke tinejdžera, kao i jedan grafit posvećen nekadašnjem uredniku Vremena Dragoljubu Žarkoviću.

Izvor : Mural posvećen zločioncu Ratku Mladiću

Gradske vlasti letos su pokrenule veliku akciju čišćenja grafita, te su tako uklonjeni svi grafiti koji su se nalazili na uglu ulica Majke Jevrosime i Kondine. Uklonjeni su svi osim jednog, onog desničarskog. Desničarski grafit potpisuje „Srbska omladina“, organizacija desničarske orijentacije koja je javnosti postala poznata nakon što je podržala prebijanje mladića od strane navijača Zemuna zbog toga što je švrljao grafit posvećen Gavrilu Principu. Da stvar bude zanimljivija, jedini grafit koji u ovom kraju nije uklonjen nalazi se u blizini dvije škole – muzičke i osnovne.

Izvor : n1

Nisu problem samo obojeni zidovi, već to što država umesto da brani obraz Beograda, stoji uz desničare i huligane, smatra sociološkinja Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo.

Imamo jedno otvoreno podržavanje da naši javni prostori mogu da budu obeleženi likovima ratnih zločinaca, da javni prostor mogu da zauzimaju oni koji se zalažu za rehabilitaciju ratnih zločinaca. Ne govorimo samo o zidovima ovog grada i gradova u Srbiji nego i da se javni prostor ustupa ratnim zločincima za promociju svojih knjiga i nekih drugih sadržaja“, ocjenjuje Kolarić.

Tako je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj, poslanik u Narodnoj skupštini, rado viđen gost na televizijama bliskim vlasti i pisac koji svoje knjige u hiljade primjeraka dijeli građanima Srbije. Tu je i kapetan Dragan, osuđen za ratne zločine u Hrvatskoj, koji prethodnih dana skuplja potpise za oslobađanje Zvezdana Jovanovića, ubice premijera Srbije Zorana Đinđića. Sve je to omogućila država, smatra urednik BIRN-a Aleksandar Đorđević.

Mi sada na vlasti imamo ljude koji su bili na vlasti ’95, kada se desio zločin u Srebrenici. I podsjetiću da je Vučić te godine govorio ‘za jednog Srbina ubićemo 100 muslimana’, nekoliko godina kasnije, Aleksandar Vučić je priljepljivao Bulevar Zorana Đinđića Bulevarom Ratka Mladića, rekao da je Skupština sigurna kuća Ratka Mladića. Ja pretpostavljam da on i sada isto misli, samo ne može da kaže javno. Ni tada kao ni sada Aleksandar Vučić niti je bio rodoljub niti patriota, niti je štitio interese države Srbije. Naprotiv, mislim da je njegova politika državu Srbiju jako skupo koštala“, ocenio je Đorđević.

Izvor : Vučić lijepi naziv ulice

Da se suoči sa politikom iz devedesetih i ratnim zločinima, Srbija mora i ukoliko želi da postane dio Evropske unije. U posljednjem izvještaju o Srbiji Brisel navodi da u Beogradu najviši zvaničnici nastavljaju da relativizuju presude Haškog suda i pravdaju ratne zločine koji su počinjeni na prostoru bivše Jugoslavije