Ćelija smradna, ćelija gadna: Hoće li Dodik završiti iza rešetaka?

Tužilaštvo BiH formiralo je predmet protiv Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a.

– Sasvim je razumljiv interes javnosti za podnesene prijave protiv Dodika, koje su pristigle u posljednje vrijeme, a posljednja 18. oktobra 2021. godine. Radi pravovremene spoznaje, Tužilaštvo BiH obavještava javnost da je već po primitku prve prijave formiran predmet i zadužen tužilac, a ostale prijave su također u radu, navedeno je iz Tužilaštva BiH.

Podsjetimo, u Tužilaštvu BiH zatraženo je hitno formiranje predmeta zbog Dodikovih medijskih istupa u kojima iskazuje prijetnje teritorijalnom integritetu i državnim institucijama. Potvrdio je ovo tužilac Džermin Pašić, koji je kazao da je i sam zatražio formiranje predmeta. Pašiću su se kasnije pridružili tužioci Izet Odobašić, Elvira Stanojlović i Saša Sarajlić.

PRAVOSUĐE BEZ PODRŠKE

Advokatica Nina Kisić poručuje da Tužilaštvo BiH može prikupiti podatke i ocijeniti da li postoje osnove sumnje da je počinjeno neko krivično djelo.

– Naravno, prikupljanje podataka ne mora značiti formalno donošenje naredbe o sprovođenju istrage, ali i može, zavisno od onoga što se utvrdi prilikom prikupljanja podataka, pojašnjava.

Njen kolega Asim Crnalić mišljenja je da, čim su tužioci tražili formiranje predmeta, onda oni vjerovatno i smatraju da je Dodik počinio krivično djelo. I Josip Muselimović, mostarski advokat, govori da Tužilaštvo BiH mora reagovati.

– Međutim, političke prilike su takve da pravosuđe nema podršku na temelju koje bi se moglo upustiti u rad na ovako ozbiljnom krivičnom predmetu, smatra Muselimović.

Sedad Dedić, profesor na zeničkom Pravnom fakultetu, ističe da Dodik krši određene članove Krivičnog zakona BiH.

– Tužilaštvo je davno trebalo reagovati i procesuirati ga, samim tim do ovakve situacije ne bi ni došlo. On krši sve ono što je garancija za funkcionisanje sistema i države, a sve se ovo događa, između ostaloga, zbog činjenice da Tužilaštvo ne radi svoj posao, naveo je.

A da za Dodika ima lijeka, smatra i Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, koji ističe da se sada na poteze koji se najavljuju mora odgovoriti isključivo institucionalno. Ukoliko Dodik nastavi s takvom praksom, posebno s najavama za vraćanje nadležnosti s države na entitet, Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, smatra da će morati da dođe do ozbiljnije i snažnije reakcije međunarodne zajednice, koja ima mandat da u ovakvim situacijama pomogne našoj zemlji.

Za Gorana Šimića, profesora krivičnog prava, formiranje predmeta ne znači ništa.

SLUŽBENI GLASNIK RS

– Ako se pogleda, recimo, Zakon o odbrani BiH, može se naći kako onaj koji želi formirati Oružane snage unutar teritorije BiH direktno krši zakon, napominje Šimić i dodaje da Dodik ne krši samo ovaj nego i niz drugih zakona.

– Ovo što Dodik radi apsolutno ne dolikuje nijednom predsjedniku nijedne suverene zemlje, pa ne mogu zamisliti da bi predsjednik Njemačke radio to što radi on, govori Šimić i napominje da reakcija Tužilaštva često izostaje.

– Nije samo Dodik u pitanju, mnogi rade slične stvari, a Tužilaštvo BiH nikada nije pokrenulo postupak protiv bilo koga od njih. Jasno je da to onda nema ko drugi, pa su vremenom oni koji čine takva djela postali osokoljeni time da se ništa ne dešava, da društvo i država ne reaguju, pa misle da se mogu ponašati kako god hoće, ističe Šimić.

U Službenom glasniku Republike Srpske u utorak popodne je objavljen ukaz predsjednice RS-a Željke Cvijanović “o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika, kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH”.

To znači da je Zakon o neprihvatanju odluke visokog predstavnika stupio na snagu u srijedu.

– Na istom pravnom nivou je moguće da jedno općinsko vijeće dovede u pitanje neki zakon države, dakle to je potpuno nenadležna neovlaštena institucija, koja nema ni pravni osnov ni mogućnost da to uradi, dakle potpuno pravno ništavna aktivnost, pojasnio je Dedić.

Dženisa Zukančić/Oslobođenje