Nakon Pariskog klimatskog sporazuma odustalo se od gradnje velikog broja termoelektrana, samo korumpirani političari oko Novalića i Džindića jašu na kriminalnom Bloku 7

Nakon Pariskog klimatskog sporazuma iz 2015. godine širom svijeta odustalo se od gradnje brojnih termoelektrana.

U izvještaju čiji su autori think tank organizacije za zaštitu okoliša E3G i Ember te inicijativa za zaštitu okoliša Global Energy Monitor je navedeno da se odustalo od gradnje tri četvrtine od ukupnog broja planiranih termoelektrana u 44 države.

Zaključeno je da ove države sada imaju priliku da učine ono što je ranije učinilo 40 zemalja, a to je da potpišu izjavu kojom se obavezuju da više neće koristiti ugalj i time doprinijeti smanjivanju emisije ugljendioksida.

“Prije pet godina planirana je gradnja velikog broja termoelektrana, a sada se odustalo od gradnje mnogih od njih, kod nekih je zaustavljena gradnja i vrlo je izgledno da nikada neće biti napravljene”, ukazao je Dave Jones iz Embera.

U 31 državi u toku je gradnja termoelektrana, dok se samo u jednoj od njih planira gradnja nove. Chris Littlecott iz E3G-a je ocijenio da su termoelektrane postale nekonkurentne obnovljivim izvorima energije, dok se istovremeno povećava rizik zbog njihovog korištenja.

Prema ovom izvještaju, kada bi Kina, u kojoj je planirana polovina od ukupnog broja novih termoelektrana u svijetu, Indija, Vijetnam, Indonezija, Turska i Bangladeš smanjili broj termoelektrana, to bi značilo smanjenje za 90 posto na svjetskom nivou

Christine Shearer, programska direktorica organizacije Global Energy Monitor i koautorica izvještaja, smatra da je novembarski samit za zaštitu okoliša u Glasgowu Cop26 prilika da se lideri usaglase o tome da se termoelektrane više neće graditi.

Alok Sharma, predsjednik britanskog Cop26, smatra da će biti vrlo teško postići da globalna temperatura ne poraste iznad 1,5 stepeni celzija, a da se države ne obavežu da ne koriste ugalj.

Korištenje uglja je najveći uzročnik zagađenja ugljendioksidom. Iz Ujedinjenih nacija su ukazali na to da se u sljedećih deset godina emisije ugljendioksida moraju smanjiti za 79 posto, od ukupne emisije do 2019., kako bi se ispunili ciljevi utvrđeni Pariskim klimatskim sporazumom, piše list Guardian.