CIK-u treba 10 miliona za nove tehnologije

Centralna izborna komisija (CIK) BiH revidirala je svoj prvobitni zahtjev za dodjelu sredstava iz budžeta za 2022. godinu kojim traži deset miliona KM za nabavku opreme neophodne za digitalizaciju izbornog procesa.

Podsjećanja radi, CIK je još ranije od Savjeta ministara BiH zatražio 24,8 miliona KM, s tim da im za osnovno funkcionisanje treba 12,8 miliona KM. Ovaj zahtjev CIK-a juče je revidiran u smislu da su aneksi za dodatna sredstva pojašnjeni i obrazloženi.

Na juče održanoj sjednici istaknuto je da se “dodatnih” 12 miliona KM odnosi na nabavku novih tehnologija potrebnih za digitalizaciju izbornog procesa te povećanje naknada za članove biračkih odbora, koje se nisu povećavale godinama i koje su postale simbolične.

“Korigovan budžetski zahtjev je dopunjen u smislu da su obrazloženja dopunjena svim potrebnim traženim dokumentima”, istaknuto je na juče održanoj sjednici Centralne izborne komisije BiH.

Kada je riječ o novim tehnologijama u izbornom procesu, još ranije na sjednici CIK-a bilo je govora o tome da se za deset miliona KM, ukoliko se odobre, nabave laptopi, čitači biometrijskih podataka, otiska prsta i potrebna telekomunikaciona oprema.

Kada je riječ o povećanju naknada članovima biračkih odbora, Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, još ranije je rekao da su te naknade skromne, zbog čega je bilo slučajeva da članovi biračkih odbora odustaju na sam dan izbora.

“Neki nisu isplaćeni jer nemaju otvoren račun, a za tako male naknade nemaju ni ekonomsku opravdanost. CIK je zaključio da treba povećati naknade, pa uz dodatna dva miliona KM mogao bi se povećati iznos do 50 odsto”, rekao je tada Bakalar, kada se na sjednici CIK-a početkom avgusta govorilo o budžetskom zahtjevu za 2022. godinu.

Kada je riječ o tim naknadama, prema odluci iz 2018, predsjednik biračkog odbora ima pravo na naknadu od 110 KM, a član 80 KM, dok njihovi zamjenici koji su angažovani na dan izbora imaju pravo na nakandu od 55, odnosno 30 KM. Inače, članovi biračkih odbora na dan izbora rade najmanje 14 sati.

Kada je riječ o samom budžetu, veliko je pitanje da li će on uopšte biti usvojen i da li će uopšte biti obezbijeđen novac za održavanje opštih izbora, koji su planirani za narednu godinu, s obzirom na to da predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH ne odlučuju. Kako stvari trenutno stoje, neodlučivanje u institucijama BiH trajaće sve dok se ne povuku izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH, a kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida u BiH. “Nezavisne novine” su nedavno objavile, prema nezvaničnim informacijama, da bi novac za izbore u slučaju nastavka blokade Savjeta ministara BiH mogli obezbijediti predstavnici međunarodne zajednice i kompletan iznos oko 8,5 miliona KM doznačiti direktno na račun CIK-a, o čemu se, takođe prema nezvaničnim informacijama, već razgovaralo u tim krugovima.